Sjeverni tok 2
© dw.com
Iako ruski ministar vanjskih poslova još uvijek koristi termin "naši zapadni partneri", više je nego jasno da će se Rusija od sada nadalje iz principa suprotstavljati pokušajima uspostave i održavanja američke hegemonije posvuda u svijetu.

Moskva je spremna diplomatski i službeno učiniti sve kako bi zaštitila svoje saveznike. Veliki plamen na Baltiku je očito povezan s plinom, a raspiruje ga slučaj u Salisburyu. Međutim, bez željenog učinka.

Europske nule od političara osuđuju Moskvu, ali su oprezni da sukob ne dotakne tržište plina, na kojem bi EU mogla biti maksimalno kažnjena. Europski čelnici za to imaju dobar razlog. Nakon polarnih hladnoća i usprkos rekordnim isporukama ruskog plina, europska skladišta plavog goriva su prazna. Gospođa Merkel može unedogled raspravljati o ideji "smanjenja ovisnosti o ruskom plinu", planirati LNG terminale, ali bez "Sjevernog toka 2" će se Europa doslovno smrznuti ili će u ljetnoj sezonu energija poskupjeti toliko da će si "obični puk" teško moći priuštiti potrošnju električne energije veću od nekoliko kWh dnevno.

Rusko-njemački poslovni odnosi su vrlo dobri, unatoč sankcijama, a za Berlin bi bilo samoubojstvo odustati od statusa plinskog čvorišta u Europi.

Svatko je svjestan da je najava predstojećih ruskih pomorskih vježbi, koja dolazi odmah nakon izdavanja posljednjih dozvola u Berlinu za "Sjeverni tok 2", znači da se posebno planira buduća trasa.

Zašto onda Putin želi raketni vatromet tamo gdje će prolaziti plinovod? Je li to "poruka" Danskoj? Mirnoj skandinavskoj zemlji koja je u teškoj dilemi pri donošenju "najvažnije vanjskopolitičke odluke nakon Drugog svjetskog rata", jer bi Danska morala dopustiti prolaz "Sjevernog toka 2" u svojim teritorijalnim vodama. Projekt u narednim mjesecima također treba zeleno svjetlo Finske i Švedske. No, ove dvije zemlje su u puno lakšem položaju, jer trebaju dati dozvole samo za njihov ekskluzivni gospodarski pojas, što je već regulirano međunarodnim pomorskim pravom kojeg se švedska i finska vlada još uvijek pridržavaju.

Samo je Danska zabrinuta zbog svog suvereniteta. Američki izaslanici u Bruxellesu su pozvali dansku vladu da spriječi prolaz "Sjevernog toka 2" u 139 kilometara teritorijalnih voda Danske, dok Moskva i Berlin potiču Kopenhagen da to prihvati.

Može li Danska ići protiv svog glavnog partnera, Njemačke, te glavne europske vojne sile, Rusije, koja je upravo testirala projektile u blizini? SAD i Bruxelles žele torpedirati plinovod, kao što su učinili s Južnim tokom? Ruska vojska sada uvježbava taktiku pritiska, a to može funkcionirati ili se može pretvoriti u mač s dvije oštrice koji će se okrenuti protiv promotora. Što će se dogoditi, znat ćemo u sljedećoj epizodi...