© Pinterest
"SAD će ostati snažan saveznik i partner te inicijative", istaknuo je Trump u svojoj poruci poslanoj rumunjskom šefu države Klausu Iohannisu, domaćinu summmita koji u ponedjeljak kasnije poslije podne počinje poslovnim forumom a nastavlja se plenarnom sjednicom inicijative u utorak.
Na summitu sudjeluje i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović koja je prvi puta 2015. iznijela ideju o toj neformalnoj političkoj platformi kojoj se ubrzo priključio i poljski predsjednik te se danas projekt boljeg, prije svega infrastrukturnog povezivanja 12 država percipira kao hrvatsko-poljska inicijativa.
Platforma je potom predstavljena na summitu u Dubrovniku 2016., a sastanak na vrhu kojem je 2017. u Varšavi nazočio i američki predsjednik dao joj je politički zamah. Bukureštanski summit bit će posvećen provedbi konkretnih projekata.
Komentar: Vraćajući na sad već patetično ponavljanje hrvatske predsjednice "kako je ona začetnica ovog projekta", treba podsjetiti da je Obamina ideja prvotno bila povezati Baltik i Jadran, ali se u projekt uključilo Crno more, što je izvorno stara poljska geopolitička ideja "Tri mora", takozvano "Miedzymorze" ili "Intermarium", koja je u Poljskoj zaživjela prije Drugog svjetskog rata, kada je poljski državnik Józef Piłsudski pod poljskim vodstvom planirao stvaranje konfederacije koja bi se ujedinila protiv Rusije u regiji koja se proteže od Baltičkog mora na sjeveru do Crnog mora na jugu. U ovu je ideju Obama inkorporirao zemlje zapadno od osovine Baltik-Crno more, a nakon više od godinu dana hrvatska predsjednica u javnost izlazi s idejom "Upravnice Jadran-Baltik".
Kasnije su se Obaminom planu izolacije Rusije, koristeći se baltičkim zemljama, Višegradskom skupinom, Austrijom, Slovenijom i Hrvatskom, pridružili i Rumunjska i Bugarska. Tako plan poljskog državnika između dva svjetska rata i Baracka Obame na kraju prisvojio geopolitički i geostrateški "genij" Kolinde Grabar-Kitarović.
Dakle, ovo uopće nije inicijativa hrvatske predsjednice, nego ideja, gotovo zapovijed bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame, koji je 11. lipnja 2014. u Varšavi rekao da se Rusiju mora zaustaviti u širenju energetskih investicija na granici koja je sada postavljena".
"Ona ne smije prijeći osovinu koja se sada proteže od Baltičkog do Jadranskog mora. Američka politika će se čvrsto boriti protiv europske ovisnosti o ruskom plinu, te protiv širenja ruskih plinskih i naftnih kompanija po Europi", rekao je 11. lipnja 2014. Barack Obama, što je bio prijedlog stvaranja "sanitarnog kordona" s jasnim ciljem da se Rusiju odsiječe od Jadranskog mora, ali i ostatka Europske unije s kojima Rusija ima duboke gospodarske interese.
Trump je u svojoj poruci naglasio da je prošle godine "imao čast" sudjelovati na summitu inicijative u Varšavi, gdje je, kako kaže, dao snažnu potporu SAD-a Inicijativi tri mora.
Istaknuvši kako ona ima veliki potencijal na području energetike, infrastrukture i jačanju poslovnih veza te uklanjanju trgovinskih barijera Trump je rekao da je "nova energetska infrastruktura ključna za dublju ekonomsku integraciju, otvaranje pristupa novim tržištima i diverzifikaciju energetskih resursa u regiji".
Komentar: Obama je oživio projekt "Intermarium" nakon ukrajinske krize 2014. godine i u njemu nema ničega ekonomskog i infrastrukturnog, osim želje da američki LNG uđe u Europsku uniju. No, to nije sve, jer je prava svrha inicijative stvoriti prirodni obrambeni savez među susjedima koji vide rusku prijetnju, uz vojnu podršku NATO pakta.
Posebno je izdvojio Rumunjsku, Bugarsku, Mađarsku, Austriju i Slovačku zbog napretka koji su ostvarile na energetskoj diverzifikaciji kroz izgradnju plinovoda.
"SAD ostaje ponosan partner u tim naporima kroz izvoz ukapljenog plina toj strateški važnoj regiji i kroz sudjelovanje američkih kompanija na poslovnom forumu Inicijative tri mora", kazao je, dodajući da američko izaslanstvo u Bukureštu vodi ministar energetike Rick Perry.
Države koje sudjeluju u inicijativi su Hrvatska, Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka, Rumunjska, Bugarska, Litva, Latvija, Estonija, Slovenija i Austrija. Na summitu će sudjelovati i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, te njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas.
Komentari čitatelja
na naše novosti