Govorimo o povratku zakupa Izraela u posjeda Hašemitske kraljevine dva dijela jordanskog teritorija, koji su prije gotovo 25 godina bili iznajmljeni Izraelcima, 22. listopada izvještava arapsko izdanje Al-Jazeere.
Jordanski kralj Abdullah II je objavio odluku da se neće produžiti aneks mirovnom sporazumu iz 1994. godine, prema kojemu je Izrael dobio pravo na korištenje dvije parcele plodne zemlje na zajedničkoj granici. Jedno od tih teritorija, područje Al-Ghamr, veliko je preko 400 hektara.
Prema mirovnom ugovoru, ostao je suverenitet Jordana nad malim teritorijima, ali je uspostavljen "poseban režim" za njihovo korištenje od strane izraelske strane. Trajanje zakupa zemljišta završava u listopadu 2019. godine, ali tekst ugovora navodi da Jordan o svojom planovima o nastavku ili okončanju "posebnog režima" Izrael mora obavijestiti godinu dana prije isteka zakupa određenog za rok od 25 godina, što je Abdullah II upravo učinio.
"Teritoriji Al-Baqoura i Al-Ghamr uvijek su bili jordanski i ostat će Jordan", rekao je kralj Abdullah II.
Teritoriji Al-Baqoura i Al-Ghamr
Kao odgovor na najavu Ammana o njegovu stavu, izraelski premijer Benjamin Netanyahu je najavio spremnost njegove vlade da se pokrenu i provedu pregovori sa susjednom arapskom monarhijom, kako bi pronašlo "obostrano prihvatljivo rješenje".
Međutim, iz Ammana ne samo da nije bilo odgovora, nego se jordanski kralj dotaknuo druge vruće teme i upozorio Izrael da prestane provocirati muslimanske vjernike u svetoj džamiji Al-Aqsa u Jeruzalemu.
Jordanski kralj je u ponedjeljak upozorio izraelsku vladu da prestane s daljnjim provokacijama u Jeruzalemu, jer će to ozbiljno naštetiti odnosima između dvije zemlje. Abdullah II se oglasio dan nakon što su izraelske okupatorske snage ušle u džamiju Al-Aqsa i napali palestinske vjernike koji su bili unutra.
"Svaka nova provokacija u Jeruzalemu će utjecati na odnose između Jordana i Izraela, koji imaju mirovni sporazum 1994. godine", rekao je kralj Abdullah II nakon drugog dana sukoba u svetom mjestu, najužarenijoj točki u Istočnom Jeruzalemu.
"Jordan neće imati izbora nego poduzeti mjere odmazde", rekao je kralj novinarima na engleskom jeziku.
Hašemitsko kraljevstvo, koje po islamskom pravo ima pravo skrbništva nad kompleksom Al-Aqsa, svetim mjestom za sve muslimane, osudilo je u nedjelju izraelski napad na islamsko svetište.
U nedjelju izraelski ministar poljoprivrede, Uri Ariel, potpomognut desecima izraelskih doseljenika i pripadnicima izraelske vojske, ušao u svetu džamiju ubrzo nakon zore i počeo slaviti takozvanu "židovsku Novu godinu".
Izraelska vojska je protjerala palestinske vjernike iz svetog kompleksa, uništavajući pri tom prozore džamije Al-Qibli. Više desetaka ljudi je ranjeno, kada su izraelski vojnici napali Palestince.
Netanyahu i jordanski kralj Abdullah II - File photo
Međutim, kralj Abdullah II, koji se odavno smatra američkim saveznikom na Bliskom istoku, počeli su se distancirati od agresivnih politika pokrenutih od strane Trumpa u korist Izraela i osuđivati napade na palestinsko stanovništvo.
Jordanski kralj je osudio preseljenje američkog veleposlanstva u okupirani Jeruzalem i iznenada je podsjetio Washington i njegove saveznike da je njegova uloga osiguravanje i čuvanje svetih islamskih mjesta u Jeruzalemu i da neće šutjeti pred očitim napadima grupe ultracionističkih fanatika i čekati da tamo unište sve džamije i obnove mitski židovski Jeruzalemski hram.
Posebni status Jeruzalema je priznat i rezolucijom Ujedinjenih naroda, kojom se utvrdilo da je sveti grad tri velike monoteističke religije mora biti pod međunarodnom nadležnosti. Izrael pokušava ozakoniti de facto aneksiju Istočnog Jeruzalema, što čini protjerivanjem Palestinaca i proglašavanjem Jeruzalema kao glavnog grada izraelskog režima, što je priznala samo Trumpova uprava.
Unilateralna odluka izraelskog režima je u prosincu 2017. godine osuđena i odbijena u Ujedinjenim narodima od velike većine svjetskih zemalja svijeta, kada je protiv Izraela glasalo 128 zemalja, a samo 9 ih je podržalo izraelski režim, među kojima su bili SAD, sam Izrael, Gvatemala, Honduras i pacifički otoci koji imaju status suverenih država. Među 35 suzdržanih su bili američki saveznici, među kojima i Hrvatska i BiH.
Komentari čitatelja
na naše novosti