Pakistan i Kina

Predsjednik Kine Xi Jinping (desno) se rukuje s Pakistanskim premijerom Imranom Khanom
Od 2. do 5. studenog trajao je prvi službeni posjet novog pakistanskog premijera Imrana Khana Kini. Ovaj posjet izazvao je veliku pozornost analitičara s obzirom na ključnu važnost Pakistana u odnosu na afganistansku krizu, kao i činjenicu o sve lošijim odnosima između Islamabada i Washingtona. U pratnji premijera bila je i velika poslovna delegacija s čelnicima 11 najvećih pakistanskih tvrtki i 50 zajedničkih pakistansko-kineskih tvrtki, koji su posjetili i nedavno otvoreni veliki sajam uvoznih roba u Šangaju.

Kineski promatrači izvjestili su kako su zapadni političari željeli izvršiti pritisak na novog pakistanskog čelnika vlade, inače, europskog studenta, koji bi zbog toga mogao imati razumijevanja za tzv. europske vrijednosti (makar i sami europljani ne znaju o kojim se tu vrijednostima zapravo radi). Pri tom kineski vojni analitičari naglašavaju kako Khan već 20 godina živi u Pakistanu i potpuno gospodari stanjem u toj zemlji i da su sva nastojanja zapada da ga privuku na svoju stranu ostala bezuspješna.

Za Kinu je, svakako, najvažniji nastavak izgradnje Kinesko-pakistanskog ekonomskog koridora, kao ključne komponente velikog infrastrukturnog projekta "Jedan pojas-jedan put", u koji je Peking već investirao 40 milijardi dolara od ukupno predviđenih 65 milijardi. Daljne investicije najviše ovise o uspjehu Islamabada da osigura političku i sigurnosnu stabilnost u zemlji.

S druge strane, Pakistan od tog projekta očekuje otvaranje oko 70 tisuća novih radnih mjesta, a budući kako upravo traju pregovori s Pekingom o daljnjem proširenju međusobne gospodarske suradnje, računa se na otvaranje čak 120 tisuća radnih mjesta.

Premijer Imran Khan je na konferenciji za medije izjavio kako Pakistan ima 700 kilometara dugu obalu uz Indijski ocean i da je Islamabad spreman razmotriti bilo koje kineske projekte i prijedloge o razvoju tog priobalja. (Podsjećam kako Kina već gradi svoju pomorsku bazu u pakistanskoj luci Gwadar, nedaleko od granice s Iranom, kao i novu vojnu zračnu bazu.)

Kina i Pakistan suradnja
Khan je također naglasio kako Pakistan mora primjeniti kinesko iskustvo u strateškim, ekonomskim i infrastrukturnim reformama, koje su Kini omogućile vodeću poziciju u svijetu, a posebnu pozornost obratio je na kineski uspjeh u borbi protiv siromaštva i korupcije u vlasti, što je veliki problem i u pakistanskom društvu, koji onemogućuje njegov uspješan razvoj.

Khan, koji je osim s kineskim premijerom razgovarao i s predsjednikom Xi Jinpingom, priznao je kako njegova zemlja prolazi kroz teške financijske probleme i nedostatak sredstava u državnom proračunu (kineski analitičari vanjski dug te zemlje procjenjuju na 95 milijardi dolara ili 33,6% nacionalnog BDP-a, pri čemu je deviznih rezervi manje od 10 milijardi dolara). Kina izražava spremnost za financijsku pomoć Pakistanu kroz kreditne aranžmane, kako je izjavio zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova, a iznosi tih sredstava predmet su razgovora.

To je, de facto, potvrdio i predsjednik Xi Jinping, kazavši, kako se Kina pridržava načela "svekorisnog strateškog partnerstva" i da će nastaviti pružati bilo koju nužnu financijsku i drugu pomoć svom "ključnom regionalnom partneru". Dodao je kako su odnosi s Pakistanom prioritet kineske vanjske politike.

Učenje kineskog jezika u Pakistanu je poraslo za čak 10 puta, a kineska sveučilišta godišnje primaju oko 5 tisuća pakistanskih studenata.

Imran Khan najavio je i pakistanski plan da do 2022.g. uz pomoć Kine pošalje i svog prvog astronauta u svemir, a dvije zemlje razgovarale su i oko pojednostavljenja carinskih procedura i riješavanja pitanja povezanih s dvojnim oporezivanjem.