© AP Foto / Alex BrandonJohn Bolton
Zahtjev vijeća predvođenog Johnom Boltonom, savjetnikom predsjednika Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost, izazvao je šok i veliku zabrinutost u Pentagonu i State Departmentu, navodi list, pozivajući se na sadašnje i bivše američke dužnosnike.
Pentagon je ispunio zahtjev, ali ne zna se jesu li opcije za napad na Iran bile poslane i u Bijelu kuću i je li za njih znao predsjednik Trump.
Zahtjev je potaknut incidentom koji se dogodio u rujnu kada su tri granate pale na diplomatsku četvrt Bagdada. Pale su na prazno područje i nije bilo ozlijeđenih. Dva dana kasnije, napadnut je i američki konzulat u Basri, ali ni ondje nije bilo žrtava. Za prvi napad kasnije je odgovornost preuzela jedna šijitska militantna grupa povezana s Iranom, a za drugi odgovornost nije preuzeo nitko. Nijednom događaju ni svjetska ni američka javnost nije pridavala nikakav značaj, prošli su gotovo nezapaženo.
Komentar: Tada je irački zvaničnik optužio američki konzulat u Basri da stoji iza za poticanja i upravljanja neredima.
WSJ piše da je uzbuna koja se zbog svega digla prilično neobična.
- Ljudi u Pentagonu i State Departmentu su ostali u nevjerici, bili su zaprepašteni bezobzirnošću kojom se razmišljalo o napadu na Iran, rekao je jedan neimenovani bivši dužnosnik.
Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Garrett Marquis nije htio potvrditi otkriće WSJ-a, ali da je Bolton uistinu zatražio izradu planova za napad na Iran nije ni demantirao.
- Vijeće se bavi koordinacijom politike nacionalne sigurnosti i predsjedniku daje razne opcije kako bi mogao predvidjeti određene prijetnje i adekvatno reagirati na njih. Nastavljamo razmatrati status našeg osoblja u Iraku nakon pokušaja napada na naše veleposlanstvo u Bagdadu i na naš konzulat u Basri, a pritom u obzir uzimamo čitav niz opcija kako bismo osigurali njihovu sigurnost i zaštitili naše interese, izjavio je Marquis.
Zahtjev za izradu borbenih planova je, kako pojašnjava WSJ, odraz agresivnijeg pristupa Trumpove administracije prema Iranu koji je započeo Boltonovim dolaskom za savjetnika u travnju prošle godine. No, za nekolicinu bivših dužnosnika koje citira list, ovakav je potez bio uistinu zapanjujući i pretjeran, s obzirom da je stigao kao reakcija na napade koji nisu za posljedice imali ni žrtve ni veliku materijalnu štetu.
S druge strane, Bolton je i prije dolaska u Bijelu kuću bio na glasu kao vanjskopolitički jastreb. Radio je kao analitičar za Fox News na kojemu se u više navrata otvoreno zalagao za 'promjenu režima' u Teheranu, a 2015. godine za New York Times je napisao autorski komentar pod naslovom 'Da bi se zaustavilo Iran u izradi [nuklearne] bombe, Iran treba bombardirati'. Nakon imenovanja za Trumpova savjetnika izjavio je da je u Bijelu kuću došao kako bi provodio predsjednikovu politiku, koja ipak ne uključuje 'promjenu režima' u Iranu.
No, svog istomišljenika u konceptu agresivnijeg tretmana Irana našao je u državnom tajniku Mikeu Pompeu te je s njim formirao svojevrsnu koaliciju protiv tadašnjeg ministra obrane Jamesa Mattisa, koji se zalagao za umjereniji pristup. Mattis je u jednom navratu prošle godine uspio odgovoriti Trumpa od zračnih udara na iranske i ruske snage u Siriji kao odmazdu zbog kemijskog napada Asadovog režima na opozicijske snage, ali nakon toga ministrov je utjecaj počeo slabiti da bi krajem godine on dao ostavku zbog neslaganja s Trumpom upravo oko pitanja Sirije. Još jedan zagovornik umjerenijeg pristupa bio je i John Kelly, donedavni Trumpov šef kabineta, no i on je dao ostavku i analitičari često tvrde da je time Bijela kuća ostala bez 'odraslih ljudi', odnosno onih koji bi bili u stanju obuzdavati predsjednikove prenagljene poteze s potencijalno teškim međunarodnim posljedicama.
U međuvremenu, Bolton je izvršio snažan utjecaj na Trumpa koji je, uz protivljenje dobrog dijela svijeta i američkih saveznika, povukao SAD iz nuklearnog sporazuma s Iranom te je vratio niz ekonomskih sankcija protiv te zemlje. U jednom govoru u rujnu upozorio je Teheran da će 'platiti' bude li prijetio Americi i njezinim saveznicima. Njegova tadašnja zamjenica, Hrvatica Mira Ricardel Radielović, posebno je bila angažirana na 'guranju' vojne opcije protiv Irana, a spomenuta dva napada zbog kojih je Bolton u konačnici tražio izradu borbenih planova ocijenila je iranskom 'objavom rata' Americi.
- Ovo je čin rata, Amerika mora odlučno odgovoriti, rekla je navodno Ricardel Radielović na jednom od sastanaka u to vrijeme.
WSJ doznaje da je Bolton, uz planove napada na Iran, tražio i planove mogućih udara na području Iraka i Sirije.
Ricardel Radielović je u međuvremenu zbog svađe s Melanijom Trump smijenjena i trenutno čeka da je imenuju na neku funkciju u Pentagonu, koja joj se nasmiješila nakon Mattisove ostavke, s obzirom da se s bivšim ministrom nije podnosila.
Da su vijesti o Boltonovim zahtjevima Pentagonu u konačnici ipak stigli i na Trumpov stol da se zaključiti iz priopćenja koje je Bijela kuća objavila 11. rujna, a u kojem je režim u Iranu upozorila da će ga 'držati odgovornim' za bilo kakav napad koji izazove štetu ili ljudske žrtve u američkim objektima u Iraku.
Dva tjedna kasnije, državni tajnik Pompeo gotovo je otvoreno zaprijetio vojnim udarom na Iran zbog djelovanja militanata povezanih s režimom u Teheranu na području Iraka.
- Iran će odgovarati za te incidente, izjavio je u intervjuu za CNN.
Na pitanje novinarke uključuje li to i vojnu opciju, Pompeo je uzvratio: - Odgovarat će. Ako oni stoje iza naoružavanja i obuke tih militanata, obračunat ćemo se s njima na samom izvoru.
Kako se 2018. godina primicala kraju, tako su i američke prijetnje Iranu bile sve češće, a nastavile su se i početkom 2019. godine. Pompeo je tako 3. siječnja na Twitteru napisao da Amerika 'neće mirno promatrati dok [iranski] režim prijeti međunarodnoj sigurnosti', reagirajući time na najavu Teherana da će lansirati dva satelita u svemir. Bolton je tijekom posjeta Izraelu prije nekoliko dana dao za naznačiti da bi Trump bio spreman narediti napad na Iran ako bi bio uvjeren da tamošnji režim ponovno radi na razvoju nuklearne bombe.
Glasnogovornica State Departmenta odbila je komentirati članak WSJ-a, kao i državni tajnik Mike Pompeo.
Glasnogovornik Pentagona također nije imao komentara.
Komentari čitatelja
na naše novosti