minsk bjelorusija

Minsk, Bjelorusija
Europska komisija izdvojit će oko 4 milijuna eura za razvoj "civilnog društva" u Bjelorusiji. Konkretno, projekt uključuje promicanje "demokratskih promjena" u zemlji, navedeno je u natječaju kojeg je objavila Europska komisija.

"Globalni cilj ovog natječaja je pomoći civilnom društvu Bjelorusije u povećanju transparentnosti sustava javne uprave, povećanju sudjelovanja građana u političkom životu, provođenju demokratskih reformi i zaštiti ljudskih prava, te osiguravanju uključivog socijalnog i gospodarskog razvoja. Ako je moguće, to bi trebalo provesti kroz financijsku potporu trećih strana", navodi se u dokumentu.

Projekt je podijeljen u dvije cjeline. Europska komisija je isprva spremna izdvojiti 2 milijuna eura, a cilj prve faze je uključivanje "civilnog društva", kao i "nedovoljno zastupljenog" dijela stanovništva u politički život zemlje.

"Prvi cilj je promicanje sudjelovanja civilnog društva u političkom životu i odlučivanju, posebno osnaživanje žena, mladih i drugih podzastupljenih kategorija stanovništva", navedeno je u natječaju.

Svrha drugog dijela projekta Europske komisije, kako je navedeno u natječaju, jeste namjera promicanja ostvarivanja temeljnih ljudskih prava i izgradnje kapaciteta branitelja ljudskih prava u zemlji.

EU je za to spremna izdvojiti 1,9 milijuna eura, što uključuje i "potporu prodemokratskim snagama kako bi se razvila predstavnička demokracija sa širokim sudjelovanjem građana u političkom životu", kao i povećati "transparentnost" i "odgovornost" vlade.

Planirano je da provedba projekata bude povjerena nevladinim organizacijama i nevladinim udrugama.

"Ovo se radi iz očitih razloga"

Pavel Salin, direktor Centra za političke znanosti na ruskom Financijskom sveučilištu, rekao je za RT da Europska unija, kao i Zapad u cjelini, pokušavaju proširiti svoje područje utjecaja.

"Ovo nije prva mjera dodjele sredstava za razvoj de jure civilnog društva, ali de facto opozicije u Bjelorusiji. Iz očiglednih razloga Europa vidi Bjelorusiju kao jedno od svojih istočnih predgrađa i stoga je želi u svojoj orbiti utjecaja", naglasio je stručnjak.

U 2017. godini je postalo poznato da Bruxelles do 2020. godine namjerava izdvojiti do 136 milijuna eura za promicanje "reformi" u Bjelorusiji. Tako bi, prema planovima Europske unije, oko 27 milijuna eura trebalo usmjeriti na programe razmjene i umrežavanje Bjelorusa i Europljana, a 6,8 milijuna eura na inicijative u razvoju "civilnog društva". Uz pomoć takvih mjera EU planira tražiti ukidanje smrtne kazne u zemlji, razvoj slobode govora i okupljanja.

U međuvremenu, EU je više puta optuživala Bjelorusiju da krši ljudska prava i načela demokracije. Tako je u 2017. godini u priopćenju službenog predstavnika diplomacije EU navedeno da su postupci bjeloruskih vlasti u suprotnosti s politikama demokratizacije i međunarodnim obvezama zemlje. Tada je šefica diplomacije Europske unije rekla da će "koraci koje poduzima Bjelorusija u poštivanju univerzalnih temeljnih sloboda, vladavine prava i ljudskih prava ostati ključ za stvaranje odnosa EU s ovom zemljom".

U rujnu 2018. godine je ministar vanjskih poslova Bjelorusije Vladimir Makei izjavio kako Minsk očekuje zaključenje sporazuma o prioritetima partnerstva s EU, ali je istaknuo kako postoje "određene nijanse" u odnosima između Bjelorusije i Europske unije.

"Kada smo radili u početnoj fazi ovog dokumenta, vidjeli smo da su neke države pokušale umetnuti neke odlomke ili s temom ljudskih prava, ili s političkim motivima", rekao je Makei, naglašavajući neprihvatljivost takvih postupaka.

"Edukacija prozapadne elite"

U razgovoru za RT je zamjenik ravnatelja Instituta Zajednice nezavisnih država, Vladimir Evsejev primijetio da 4 milijuna eura nije velika svota novca za cijelu zemlju, ali spremnost Europske komisije da financira projekt sugerira da EU pokušava izgraditi bjeloruske snage koje će uglavnom kontrolirati Bruxelles.

"Dodijeljeni novac je vrlo mali i ne može dovesti do ozbiljnih procesa na području Bjelorusije, ali sama činjenica da je dodijeljen sugerira da EU, kao i drugi koji sredstva također dodjeljuju za Bjelorusiju, aktivno rade na tom području. Njihova je djelatnost usmjerena ne samo na "izgradnju demokracije", već i na obrazovanje prozapadne elite", naglasio je stručnjak.

Prema zamjeniku ravnatelja Nacionalnog instituta za razvoj suvremene ideologije, Igora Šatrova, Europska unija pokušava financirati takve projekte ne samo u Bjelorusiji, već i u drugim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza.

"U isto vrijeme, jasno je da se u uvjetima kada se vodi hibridni rat protiv Rusije sve akcije u postsovjetskom prostoru, osobito u zemljama saveznicama Moskve, otvaraju pitanja", zaključio je stručnjak.

Spremnost na suradnju

Europska unija je krajem prošle godine govorila o uvjetima suradnje s Minskom. Prema priopćenju ureda Europske unije u Minsku, EU je spremna uspostaviti odnose s Bjelorusijom, ali čeka da vlada poduzme mjere za "poboljšanje stanja" ljudskih prava, u području slobode medija, kao i reforme izbornog zakonodavstva.

Minsk je više puta govorio o spremnosti za konstruktivnu suradnju s Europskom unijom. Istodobno je ministarstvo vanjskih poslova Bjelorusije izjavilo kako zemlja ne planira sklapanje sporazuma o pridruživanju s EU, identičnog onome kojeg je nakon prevrata u veljači 2014. potpisala vlada u Kijevu.

"Ne planiramo sklopiti sporazum o pridruživanju. Moramo imati dokument kakav postoji između Europske unije i Rusije. Takav dokument moramo zaključiti i potpisati što je prije moguće", rekao je zamjenik čelnika bjeloruskog ministarstva vanjskih poslova Oleg Kravčenko.

"Osim toga, Minsk ne namjerava uspostaviti veze s Europskom unijom na štetu Rusije", izjavio je ministar vanjskih poslova Bjelorusije Vladimir Makei.

"Razvijamo naše trgovinske, ekonomske i političke odnose s Europskom unijom, istodobno govoreći našim partnerima da ni na koji način ne namjeravamo biti s njima na račun Rusije - bilo protiv Rusije ili na štetu Rusije", rekao je Makei.

Prema riječima ministra, Bjelorusija može preživjeti samo zahvaljujući normalnim odnosima sa svim globalnim akterima u regiji i svijetu.

Moskva je u više navrata govorila o svom neutralnom stavu prema razvoju suradnje između Minska i Bruxellesa. Tako je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio kako Moskva nema zašto biti ljubomorna zbog približavanja Bjelorusije i Europske unije .

"Što se tiče procesa približavanja Bjelorusije i Europske unije, nemamo nikakvih alergija ili osjećaja ljubomore. To je prirodna želja bilo koje zemlje, uključujući i Rusku Federaciju, da traži uzajamno korisne veze sa svim svojim susjedima", rekao je čelnik ruskog ministarstva vanjskih poslova.