nlg plin nafta
U današnjem komentaru dana osvrnut ću se na dvije, prilično neobične i neočekivane vijesti iz svijeta energetike:
  • prva je, da je Rusija postala najveći izvoznik ukapljenog plina u Europu i jedan od najvećih u Veliku Britaniju;
  • i druga, o indijskom odustajanju od kupnje venezuelanske nafte i namjeri Caracasa da svoju naftu, namjenjenu SAD-u, izvozi u Rusiju i Kinu.
Iako Sjedinjenje Države proteklih mjeseci postojano upozoravaju Europu o "opasnom" i "agresivnom" ruskom plinu i isto takvim energetskim projektima koji će samo dodatno povećati njezinu ovisnost o Rusiji, te ukazuju na europsku potrebu njegovog zamjenskog uvoza s "dobrim" i "savezničkim" američkim ukapljenim plinom (drugim riječima, povećala bi se sveukupna europska ovisnost o SAD-u, jer ona više ne bi bila samo vojne i sigurnosne prirode, već i one, također ključne - energetske), iz svijeta energetike stiže vrlo zanimljiva vijest, koja demantira spomenuta američka upozorenja (a nerjetko i otovrene prijetnje) o štetnosti energetske suradnje s Moskvom.

Pa iako odnosi između Rusije i Velike Britanije nikada nisu bili lošiji još od vremena hladnog rata (iako niti tada SSSR nije koristio energetske ugovore za političke probitke i zbog toga zatvarao Zapadnoj Europi plinske ventile), čini se kako ta činjenica previše ne smeta kada je u pitanju njihova suradnja u opskrbi britanskog tržišta ruskim ukapljenim plinom.

Naime, od trenutka puštanja u rad ruskog arktičkog terminala za ukapljeni plin "Yamal LNG" 2017.g., isporuke ukapljenog plina iz Rusije postale su jednim od ključnih za britanske potrošače. O tome svjedoče podaci britanskog terminala Refinitiv Eikon, objavljeni od strane agencije Reuters.

Isporuke plina iz "Yamal LNG", prema ocjenama agencije, "promijenile su energetski izgled Europe". Primjetno povećanje uvoza ukapljenog plina iz Rusije i SAD-a od strane Velike Britanije, posljednjih nekoliko godina dovelo je do oštrog smanjenja uloge Katara. Katar je zauzimao 1. mjesto u isporukama LNG-a Velikoj Britaniji dugi niz godina, a 2017.g. udio katarskog plina u toj je zemlji iznosio čak 87%. U 2018.g. taj se udio snizio na 39%, a od početka 2019. on je već pao na 34%.

Isporuke plina iz drugih zemalja omogućile su smanjiti njegove tržišne cijene za britanske potrošače. Velika Britanija nastavlja povećavati uvoz ukapljenog plina: u ožujku 2018.g. oni su porasli za maksimum u odnosu na 2015.g.

S druge strane ruski mediji pišu kako je, prema rezultatima iz veljače 2019.g., zahvaljujući razvoju projekta "Yamal LNG" Rusija uspjela zauzeti 1. mjesto u isporukama LNG-a u Europu, čime, zapravo, potvrđuju navode Reutersa o ruskoj izmjeni energetske slike Europe posredstvom svog ukapljenog plina.

I tako, dok se SAD i EU, prije svega Njemačka i njoj odane članice saveza, sukobljavaju (do razine opasnog narušavanja strateške i savezničke suradnje) oko projekta plinovoda "Sjeverni tok 2", koji će povezivati Rusiju i Njemačku dnom Baltičkog mora, Rusija, gotovo neprimjetno i u tišini, paralelno sa svojim kopnenim plinovodima razvija i svoje LNG projekte golemih kapaciteta i perspektiva. O jednom od njih nedavno smo pisali i mi na Geopolitika News u svojoj analizi, a radi se o projektu "Artic LNG 2" (nedaleko od spomenutog "Yamal LNG"), u koji je prije desetak dana aktivno u partnerstvo s ruskim "Novatek"-om, kao nositeljem projekta, ušao i francuski energetski div "Total".

Indija odustaje od venezuelanske nafte

Druga današnja vijest također plijeni pozornost. Radi se o tome da Venezuela zaustavlja izvoz nafte u Indiju, koja je, nakon SAD-a, bila njezino drugo po veličini tržište. Indija je, nakon što je u veljači drastično povećala uvoz nafte iz Venezuele i postala svjetski lider u njezinom uvozu, od nje sada odustala. Podsjećam, Indija je u prvoj polovici veljače u kupnji venezuelanske nafte preskočila SAD, koji je protiv Venezuele uveo sankcije, uključno i blokadu aktiva venezuelanske naftne tvrtke PDVSA, i time povećala uvoz nafte iz te karipske zemlje na 620 tisuća barela dnevno tj. za više od 66%.

Indijsko MVP naglasilo je želju za daljnji razvoj energetske suradnje s Caracasom. Što se u međuvremenu dogodilo na relaciji New Delhi-Caracas još nije poznato, kao ni to, povlači li se Indija zbog straha od američkih sankcija? Jer New Delhi se ionako ne pridržava američkih sankcija protiv Irana i njegovog naftnog sektora s kojim je Indija nedavno uspostavila mehanizam plaćanja nafte u indijskim rupijima, umjesto u dolariuma ili eurima. Dva ključna neposluha prema Washingtonu možda bi, ipak, i za veliku Indiju bila previše?

Bilo kako bilo Venezuela je obustavila izvoz nafte u Indiju, kako je to danas potvrdio venezuelanski ministar energetike i predsjednik naftne tvrtke PDVSA Manuel Quevedo, najavivši diversifikaciju izvoznih tržišta s ciljem prevladavanja problema s naglim padom izvoza u SAD i Indiju. Ali Quavedo je kazao i slijedeće: "Zbog zaustavljanja izvoza nafte u Indiju, Rusija i Kina se razmatraju kao ključni smjerovi (izvoza nafte iz Venezuele, op. a.)". On je, jučer, na sastanku vijeća OPEC+ u Bakuu, izjavio kako Caracas može preusmjeriti dio prvotno naznačenih količina nafte za SAD u Rusiju i druge zemlje. A nedavno je Caracas sjedište europske podružnice PDVSA prebacio iz Lisabona u Moskvu, nakon čega su mnogi analitičari počeli govoriti o energetskom savezu dviju zemalja - velikih izvoznica nafte.

A da stvari nisu ni malo jednostavne, svjedoči i činjenica da je prije desetak dana američki državni tajnik Mike Pompeo optužio rusku energetsku tvrtku Rosneft zbog nastavka poslovne suradnje s Venezuelom i kupnje njihove nafte usprkos američkim sankcijama protiv venezuelanskog energetskog sektora. Njegov ruski kolega Sergey Lavrov Pompea je potom podsjetio kako sankcije protiv Venezuele nije uveo nitko osim SAD-a i da one nisu odobrene od strane Vijeća sigurnosti UN-a te stoga nemaju nikakvu pravnu snagu ili obvezu da ih se pridržava Rusija ili bilo koja druga zemlja.

Upravo danas, 19. ožujka, u Rimu bi se trebao održati prvi američko-ruski sastanak o Venezueli: američku delegeciju predvodit će Elliot Abrams (Trumpov posebni predstavnik za Venezuelu), a rusku zamjenik ministra vanjskih poslova Sergey Ryabkov. Potonji je jučer izjavio kako će se u Rimu razmatrati i pitanje američkih pritisaka na ruske tvrtke zbog nastavka poslovnih aktivnosti s venezuelanskim partnerima. Kazao je kako će Rusija tu suradnju nastaviti i dalje, uključno i onu u sferi energetike i vojnih odnosa i da prijetnje američkim sankcijama na to neće utjecati. Ryabkov je naglasio kako su američke sankcije već uobičajena pojava, koja Rusiju neće zaustaviti. Više o svemu vjerojatno ćemo znati nakon vijesti iz Rima, sumnjajući pri tom u mogućnost bilo kakvih konkretnih dogovora iako je ovaj sastanak i sam po sebi vrlo indikativan s obzirom na ukupnu razinu današnjih američko-ruskih odnosa i njihovih potpuno suprostavljenih stavova po svim ključnim pitanjima međunarodnih kriznih žarišta i budućeg ustroja svijeta općenito.