umjetni otočići škotska
© Fraser Sturt
U dalekoj prošlosti sjevernih britanskih otoka drevni ljudi nisu živjeli samo na kopnu. Izgradili su tisuće misterioznih umjetnih otočića diljem današnje Škotske, Irske i Walesa, piše Science Alert.

Otočiće koje na engleskom govornom području nazivaju crannog (umjetan otok), gradile su prapovijesne ruke u hladnim vodama rijeka, jezera i morskih uvala.

Stariji od Stonehengea

Arheolozi su do sada iznosili samo pretpostavke o njihovoj starosti. Smatrali su da potječu iz željeznog doba i da su prvi put konstruirani oko 800 godina pr. n. e. No prema najnovijoj studiji, čini se da su ove tajanstvene formacije nastale mnogo ranije, odnosno tisućama godina prije nego što se to mislilo.

Znanstvenici su pomoću datiranja ugljikom-14 otkrili da neki od tih umjetnih drevnih otočića potječu još iz 3640. do 3360. godine pr. n. e. To bi značilo da su stari oko 5500 godina i da su napravljeni čak prije svjetski poznatog Stonehengea.

"Ti otočići ukazuju na to da su prije nekoliko tisuća godina drevni ljudi uložili golem trud kako bi izgradili malene otoke. Radili su ih tako da su na jedno područje gomilali puno tona stijenja i kamenja'', rekao je arheolog Fraser Sturt sa Sveučilišta Southampton.

Bogato podvodno nalazište

Sve je krenulo 2012. godine kada je Chris Murray, bivši ronilac Kraljevske mornarice, istraživao područje oko umjetnog otočića Loch Arnish koje se nalazi usred jezera u Škotskoj. Naišao je na neočekivano podvodno nalazište, odnosno na velik broj vrlo dobro očuvanih neolitskih posuda.

Uskoro su arheolozi krenuli u svoju potragu i uz taj otočić, istražili i druge na tom području. Našli su oko 200 keramičkih posuda, a pored umjetnog otoka Loch Bhorgastail, uočili su i drvene grede koje su drevni ljudi vjerojatno koristili kako bi stabilizirali kamenu konstrukciju.

Ponekad je do otočića izgrađen pristup od kamena, a ponekad ne.

Neolitska keramika izvađena iz Loch Arnisa 2012
© Chris Murray
Neolitska keramika izvađena iz Loch Arnisa 2012.
Stara svetišta?

Arheolozi ne mogu sa sigurnošću reći koja je točno bila svrha tih umjetnih otočića. No s obzirom na to koliki je trud bio uložen da se oni izgrade - neko dovučeno kamenje teži i do 250 kilograma - jasno je da se radilo o objektima koji su imali veliku važnost za prapovijesnu zajednicu.

Možda su se na tim otočićima održavale posebne svečanosti i gozbe, a možda su oni bili važan dio rituala pokapanja pokojnika.

"Vjerojatno se ove otočiće doživljavalo kao posebna mjesta, a okruženje vode odvajalo ih je od ostalog dnevnog života. Ritual prelaska na otočiće možda je naglašavao to odvajanje, a čini se da su se događaji na njima razlikovali od uobičajenog, 'normalnog' života'', napisali su znanstvenici u istraživanju.

Studija naziva ''Neolithic crannogs: rethinking settlement, monumentality and deposition in the Outer Hebrides and beyond'' objavljena je u časopisu Antiquity.