© Tony George/Spaceweather
Noćni svjetleći oblak (NLC) najviši je oblak na Zemlji, a obično se pojavljuje na visokim zemljopisnim širinama. Zlatne je ili crvenosmeđe boje blizu obzora, a više na nebu plavobijele, povremeno i grimizne boje. Očarava publiku svojim sjajem i bojama, slično kao i polarna svjetlost, ali u manjem intenzitetu.
Takvi oblaci se izuzetno rijetko pojavljuju nad Hrvatskom, a za to postoji dobar razlog.
Oblaci očarali Koprivnicu
Prije nego što krenemo s razlozima zašto nije tako dobra vijest da se ta vrsta atmosferske pojave počela spuštati sve južnije, predstavit ćemo vam snimke noktilucentnih oblaka koji su se prije nekoliko tjedana misteriozno nadvili nad našim podnebljem.
Marko Posavec, fotograf amater i astronom amater, član Astronomskog društva Koprivnica i Crometeo tima, snimio je 21. lipnja noktilucentne oblake iznad Koprivnice.
© Marko PosavecNLC oblaci na nebu iznad Koprivnice, 21.6.2019.
"Ovo mi je bio prvi put da vidim NLC-ove. Zadnjih nekoliko godina, kako su se spuštali, odnosno bili vidljivi sve južnije, sa sve nižih zemljopisnih širina, pratio sam dojave o njihovom pojavljivanju iz susjednih zemalja, ponajviše iz Mađarske. Bilo je i ranije prilika vidjeti ih iz Hrvatske, ali često se znalo umiješati loše vrijeme ili bi bili vidljivi pred zoru kad većina ljudi spava", ispričao je za Index Marko Posavec.
"No bilo ih je. Na primjer (a to je samo iz moje osobne evidencije, sigurno je bilo još), 30. lipnja 2013. snimio ih je član Crometeo tima Ivan Baboselac iz Osijeka, a početkom srpnja 2017. lijepo ih je uhvatio također Crometeovac Goran Osmanović iz Zagreba", dodao je.
Najmoćnija pojava noćnih svjetlećih oblaka u novijoj povijesti
"Prije nego što sam snimio njihovu veliku predstavu 21. lipnja, pratio sam dojave iz susjedne Mađarske; tih su se večeri vjerojatno vidjeli i iz Hrvatske, ali tada je vrijeme bilo dosta loše s čestim pljuskovima i grmljavinom. Onda se 21. lipnja navečer nebo raščistilo i čim je Sunce zašlo, primijetio sam sumnjive formacije oblaka. Još sam ih pokazao mami i rekao da bi tako izgledali NLC-ovi, ali da su ovi previsoko na nebu pa to nisu oni. No bio sam (srećom!) u krivu i čim se još malo smračilo, to je postalo vrlo jasno. Ostalo je samo maknuti se iz grada i zabilježiti ih fotoaparatom", rekao je Marko.
"Bio je to, dakle, vjerojatno najjači 'outbreak' noćnih svjetlećih oblaka u novijoj povijesti. Kažu da je to zbog vlažnije mezosfere ove godine. U svakom slučaju, prizor je bio spektakularan i isplatilo ih se uporno čekati i biti spreman. Sezona je sada malo utihnula, ali tko zna, možda će ih biti još", objasnio je Posavec.
Nesvakidašnji oblaci posjetili AstroFest
Zanimljiva je činjenica da su se noktilucentni oblaci pojavili nad Hrvatskom baš kada se u Višnjanu održavao AstroFest, godišnje okupljalište zaljubljenika u astronomiju, ali i ljubitelja drevnih običaja.
Tada ih je iznad Višnjana snimila Katarina Šprem, arheologinja koja radi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, ali i entuzijastična astronomkinja amaterka te članica AD-a Beskraj i AD-a Istra Pula.
Komentar: Predložimo razlog zašto se pojavljuju slučajevi noćnih oblaka koji se povećavaju i pojačavaju.
Na temelju naših dosadašnjih istraživanja sumnjamo da se gornja atmosfera hladi jer se puni kometskom prašinom, koja se pojavljuje u obliku noćnih oblaka i drugih gornjih atmosferskih formacija.
Veličanstveni i očaravajući oblaci (koji se nazivaju još i polarni mezosferni oblaci) nekad su se smatrali rijetkima. Ali sada zbunjuju znanstvenike svojim dramatičnim promjenama, Očigledno, oblaci postaju sve svjetliji, viđeni su češće, vidljivi su na sve nižim geografskim širinama i sada se pojavljuju čak i tijekom dana. Ako bi znanstvenicima bilo dopušteno provoditi poštena interdisciplinarna istraživanja, takve promjene ne bi bile tajna.
Mogli bi shvatiti da je kometska prašina električno nabijena što uzrokuje lagano usporavanje Zemljine rotacije. Usporavanje rotacije smanjuje magnetsko polje, otvarajući zemlju opasnijem kozmičkom zračenju i potičući više vulkanizma. Vulkanizam pod morem zagrijava morsku vodu koja zagrijava donju atmosferu i opterećuje je vlagom.
Vlaga udara u hladniju gornju atmosferu i pridonosi smrtonosnoj mješavini koja neizbježno dovodi do ledenog doba, kojem kratko vrijeme prethodi ubrzano povećanje stakleničkih plinova i "vrućih džepova" u donjoj atmosferi, jake kiše, tuča, snijeg, i poplave.