Izbori u Izraelu
© AP Photo / Oded Balilty
Građani Izraela po drugi put ove godine izlaze na vanredne parlamentarne izbore, koje mnogi vide kao borbu za politički opstanak premijera Benjamina Netanjahua.

Dok je rezultat aprilskih izbora bio prilično očekivan, ovi današnji izbori su sve, samo ne izvesni, a napetost dodatno pojačava obećanje Netanjahua da će anektirati "sva naselja na Zapadnoj obali", uključujući i enklavu koja se nalazi duboko u palestinskoj teritoriji.

Izraelski premijer u aprilu je pretrpeo jedan od najvećih poraza u karijeri, jer nije uspeo da sastavi novu Vladu, iako su Likud i njegovi saveznici osvojili većinu parlamentarnih mandata. Stranka Avigdora Libermana Jisrael Bejtenu usprotivila se prekomernom uticaju verskih stranaka i Netanjahu je, pošto je ostao sa samo 60 pristalica, raspustio Parlament i sazvao nove vanredne izbore.

Pata karta

Novinar i bivši ambasador Srbije u Egiptu Dragana Bisenića kaže da istraživanja javnog mnjenja ukazuju na to da je odnos snaga među najvažnijim pretendentima za pobednike na ovim izborima veoma ujednačen.
"Tu se, pre svega, misli na partiju Likud, koju vodi premijer Netanjahu, zatim na Plavo-belu koaliciju generala Benjamina Ganca, kao i na druge manje partije i koalicije koje su uspele da zadobiju pažnju izraelskog biračkog tela. Među njima su najvažnije grupacije takozvanih religioznih i ortodoksnih partija, zatim levičarsko-arapskih organizacija i nezavisnih kandidata, među kojima se ističe donedavni ministar odbrane Avigdor Liberman. Svi oni zastupaju različite platforme koje se tiču pitanja od važnosti za Izrael — od bezbednosti i spoljne politike, do ekonomskog razvoja i unutrašnjih odnosa", objašnjava Bisenić.
Šta sa ortodoksnima

On dodaje da je teško očekivati da će bilo koja od partija ili organizacija izbore dobiti apsolutnom većinom, zbog čega će biti potrebno stvaranje neke koalicije.

"Glavni kriterijum na ovim izborima, a koji se oblikovao nakon prethodnih, jeste pitanje podele i odnosa najvažnijih aktera prema ortodoksnim i religioznim normama i organizacijama u izraelskom društvu i njihovim političkim zahtevima", ističe Bisenić.
"Naime, već posle aprilskih izbora postavilo se pitanje koje je, na kraju krajeva, i onemogućilo da dođe do stvaranja koalicije koja bi dovela do stvaranja Vlade. To je zahtev da se poveća broj ortodoksnih Jevreja u armiji. Za veliki broj partija koje su tada bile predstavljene u Parlamentu i koje su bile potencijalni saveznici premijera Netanjahua — to nije bilo prihvatljivo. Zato se sada postavlja ključno pitanje — koje će organizacije i partije moći jedna sa drugom da sarađuju na određenoj platformi", napominje Bisenić.
Jedna platforma jeste ona, pojašnjava naš sagovornik, koja zahteva poštovanje sekularnih normi i stvaranje jedne sekularne koalicije, i to je platforma koju zahteva, pre svega, Avigdor Liberman, a sa kojom se saglasio i general Benjamin Ganc.

"Iako Liberman neće biti među najvećim dobitnicima ovih izbora po broju osvojenih mandata, on je svakako vrlo interesantan, jer će po svim istraživanjima udvostručiti broj svojih poslanika u odnosu na prethodne izbore. Očekuje se da će umesto pet, koliko je dobio na izborima u aprilu, ovog puta imati 10, ili čak 11 poslanika u Knesetu, što bi mu omogućilo da igra važnu, ako ne i odlučujuću ulogu u stvaranju nove Vlade", ukazuje Bisenić.

Sekularna koalicija

On podseća da je sam Liberman predložio Vladu u kojoj će se napraviti takozvana "sekularna koalicija" sa Likudom i Plavo-belom koalicijom, uz, naravno, učešće njegove stranke. Tu opciju predstavnici Likuda su energično odbacili.

"Još je nejasno da li će taj tesan odnos snaga između najvažnijih pretendenata na vođstvo u izbornoj trci biti održan, ili će, pak, Likud, zahvaljujući poslednjim potezima premijera Netanjahua, uspeti da stvori neku osetniju razliku", primećuje iskusni diplomata.

Kako kaže, u okviru poteza koji bi trebalo da obezbede snažnu podršku Likudu jesu i najave o aneksiji dela Zapadne obale pored reke Jordana, kao i neki drugi zahtevi koji bi trebalo da opredele izraelske birače da se priklone koaliciji sadašnjeg premijera.
"Međutim, Netanjahu se suočava sa otporom i u sopstvenoj partiji. Naime, određeni viđeniji članovi Likuda već su javno saopštili da neće glasati za Likud na čelu sa Netanjahuom. U svakom slučaju, ova predizborna kampanja je bila vrlo žustra i obeležena paljbom iz svih oružja koja su bila na raspolaganju političkim strankama, što i rezultate samih izbora čini vrlo neizvesnim", kaže Bisenić.
Izbeći treće izbore

Predsednik Rivlin je, dodaje, ovog puta rekao da će učiniti sve da izbegne ponavljanje pat pozicije i ulazak u treće izbore za redom u istoj godini, koji ne bi bili dobri ni za Izrael ni za globalnu stabilnost.
"Čini se da će Likud obezbediti neku relativnu pobedu na predstojećim izborima, ali nedovoljnu za samostalno formiranje Vlade, te da će se u krugu onih koji će moći da budu partneri Netanjahuovoj partiji naći veći broj kandidata — od ortodoksno-religioznih partija, koje mogu da daju jedan ton i jednu vrstu ideologije toj Vladi, pa do drugih sekularnih eventualnih partnera, što bi onda vodilo u drugu vrstu Vlade. U svakom slučaju, od izbora koalicionih partnera zavisiće spoljnopolitički pravac kojim će krenuti Izrael posle ovih izbora", kaže Bisenić.
Američki predsednik Tramp najavio je da će mirovni plan biti predstavljen neposredno nakon održavanja izbora u Izraelu i od toga koja će koalicija biti na vlasti u Izraelu zavisiće u velikoj meri i kakav će odgovor biti na taj mirovni plan. Dakle, ukazuje iskusni diplomata, izbori u Izraelu imaju šire regionalne reperkusije, a ne samo čist unutrašnji domaći aspekt.


Komentar: Izrael je jedan od glavnih uzroka destabilizacije u regiji i šire.

Pogledajte: Da li je Izrael psihopata?


"Palestince brine najava aneksije delova Zapadne obale, a ukoliko bi do toga došlo, s obzirom na to da je reč o velikom delu poljoprivrednog zemljišta, Zapadna obala i Palestinci koji tamo žive ne bi više bili održiva celina, jer bi ostali bez mogućnosti da imaju neku efektivnu poljoprivrednu proizvodnju. Međutim, znamo izjave palestinskog predsednika Abasa da će u tom slučaju prestati da važe svi dosadašnji sporazumi, a Netanjahu mora da računa i na reakcije arapskog sveta. Zato je moguće pretpostaviti da će nakon izbora, ako ostane premijer, Netanjahu ovom pitanju prići mnogo opreznije nego što je to učinio tokom kampanje", zaključuje Bisenić za Sputnjik.