putin
Vladimir Putin je jučer izjavio nešto što karakterizira njegov stav o Ukrajini od početka krize i iz čega se prepoznaje namjera da se, prije ili kasnije, susjedna zemlja vrati u takozvani "ruski svijet", kamo i pripada. No, neki će ruski novinari morati korigirati retoriku, prije svega oni koji Ukrajince smatraju "neprijateljskim narodom".

Ruski predsjednik Ukrajinu naziva "našim najbližim susjedom i bratskim narodom Rusije" i otvoreno se usprotivio predstavljanju Ukrajine i Ukrajinaca u nepovoljnom svjetlu na nekim ruskim kanalima. Ruski predsjednik je to rekao na plenarnom sastanku Raspravnog kluba Valdai, odgovarajući na pitanje ima li potrebe za promjenom uređivačke politike prema Ukrajini na nekim ruskim federalnim televizijskim kanalima, koji, prema riječima građana zemlje, Ukrajinu prikazuju u ne baš povoljnom svjetlu.
"Ne čini se čudnim da čak i državni kanali ruske televizije imaju neovisnu uređivačku politiku. Ako oni, kao što ste rekli, pokazuju Ukrajinu u nepovoljnom svjetlo,... ako je tako, slažem se s vama, onda je to pogrešno. Ne bismo trebali izlagati našeg najbližeg susjeda i bratski narod u bilo kakvom nepovoljnom svjetlu. Možemo govoriti o politici aktualnih vlasti, ali ne o državi, ne o narodu ", rekao je Vladimir Putin.
Prema njegovim riječima, ako je se informacije o Ukrajini na ruskoj televiziji tumače u tom svjetlu, "onda ruskim programima nešto nedostaje".

Ovo je zapravo politika službene Moskve od prvih dana ukrajinske krize, iako su mnogi zagovarali odlučnu akciju, čak i vojnu intervenciju. Na primjer, zbog takvih izjava je Aleksandar Dugin, ruski filozof, politički analitičar i akademik, zagovornik Velike Euroazije s Rusijom kao imperijalnim centrom, izgubio katedru na Moskovskom državnom sveučilištu.

Govoreći o gnusnom zločinu ukrajinskih neonacista u Odesi, kada je 2. svibnja 2014. u Domu sindikata za živo zapaljeno nekoliko desetaka proruskih aktivista, Dugin je rekao: "Ali ono što smo vidjeli 2. svibnja prelazi sve granice. Ubijte ih, ubijte ih, ubijte. Nema više razgovora. Kao profesor, mislim da je to tako." Iako je on tvrdio kako je govorio o "onima koji su 2. svibnja počinili zločine", ruski mediji i gotovo svi komentatori su to protumačili kao poziv na ubojstvo Ukrajinaca kao naroda, zbog čega je ostao bez mjesta profesora sociologije na Moskovskom državnom sveučilištu.

U Rusiji postoje dvije većinske struje o ukrajinskom pitanju. Jedna vjeruje da će hunta u Kijevu prije ili kasnije pasti i da će se odnosi između dva bratska slavenska naroda normalizirati, dok drugi zagovaraju vojnu opciju i aneksiju područja do Dnjepra, uključujući Odesu, čak i više, dok u dio, kao najmanje što Moskva može učiniti, traži priznanje neovisnosti Donjecke i Luganske Narodne Republike.

Vladimir Putin očito pripada prvom taboru, koji vjeruje da će hunta u Kijevu biti kratkog vijeka i da će se odnosi između Moskve i Kijeva prije ili kasnije normalizirati i vratiti na razinu prije prevrata u veljači 2014. godine.