prvi živi robot
© Sam Kriegman, UVM
S lijeve strane, anatomski nacrt računalno dizajniranog organizma, otkriven na UVM superračunalu. S desne strane, živi organizam, koji je u potpunosti izgrađen od kože žaba (zelena) i stanica srčanog mišića (crvene)
Znanstvenici su od matičnih stanica žaba stvorili prve žive robote koji se mogu samoobnavljati.

Roboti ksenoboti (eng. xenobots) dobili su ime po afričkoj pandžašici (lat. xenopus laevis), vrsti žabe iz čijih su matičnih stanica stvoreni. Ovi strojevi manji su od milimetra i dovoljno mali da mogu putovati kroz ljudsko tijelo. Mogu hodati i plivati, preživjeti tjednima bez hrane i raditi u skupinama, piše CNN.

Radi se o "potpuno novom životnom obliku", rekli su znanstvenici sa Sveučilišta Vermont koji su zajedno sa stručnjacima iz Sveučilišta Tufts stvorili ove neobične robote.

Mogu se sami liječiti

Znanstvenici su uzeli matične stanice iz embrija žabe i ostavili ih u inkubaciji. Zatim su stanice izrezali i preoblikovali u posebne "tjelesne forme" koje je dizajniralo superračunalo, odnosno u oblike koji "nikad do sada nisu postojali u prirodi".

Novonastale stanice su nakon toga počele samostalno funkcionirati. Stanice kože vezale su se na takav način da su formirale strukturu robota, dok su pulsirajuće stanice srčanog mišića omogućile stroju da se sam kreće.

Ksenoboti imaju i sposobnost samoizlječenja; kada su znanstvenici porezali jednog od njih, on je sam zacijelio i nastavio se kretati.

"Ovo je nova forma živih strojeva", rekao je računalni znanstvenik Joshua Bongard sa Sveučilišta Vermont.

"Ne spada ni u tradicionalne robote ni u poznate životinjske vrste. To je potpuna nova kategorija: živi organizam koji se može programirati", dodao je.


Istraživanje djelomično financirala agencija za razvoj vojne tehnologije

Ksenoboti bi se potencijalno mogli upotrijebiti za niz zadataka, navodi se u studiji koju je djelomično financirala američka Agencija za napredna istraživanja u području obrane koja nadgleda razvoj tehnologije za vojnu upotrebu.

Ti bi se roboti mogli koristiti za čišćenje radioaktivnog otpada, prikupljanje mikroplastike u oceanima, prenošenje lijekova unutar ljudskog tijela ili čak čišćenja nakupina u arterijama. Naime, ovi majušni strojevi mogu preživjeti u tekućini bez dodatnih hranjivih sastojaka danima ili tjednima, što ih čini pogodnim za unutartjelesnu isporuku lijekova.

Osim toga, znanstvenici bi pomoću ksenobota mogli naučiti više o principima stanične biologije, što bi doprinijelo budućem napretku u spoznajama o ljudskom zdravlju i tajnama dugovječnosti.
prvi živi robot
© Douglas Blackiston, Sveučilište Tufts
Proizveden četveronožni organizam, promjera 650-750 mikrona - nešto manji od vrha glave čiode
Mogu li postati opasni?

Za one koji u ovome izumu prepoznaju scenarij iz apokaliptičnih znanstveno-fantastičnih filmova gdje inteligentni roboti preuzimaju kontrolu nad svijetom i uzrokuju smak čovječanstva, nema razloga za brigu.

Ovi maleni organizmi stvoreni su s vlastitim rezervoarom hrane, lipida i proteina, zbog kojeg mogu samostalno živjeti malo više od tjedan dana, ali se ne mogu razmnožavati ili evoluirati. Jedino se može produljiti njihov životni vijek na nekoliko tjedana ako ih se stavi u okruženje bogato hranjivim tvarima.