© Flickr / Američko ministarstvo obrane
Ulaganja su potrebna za održavanje trenutne strateške prednosti nad Kinom, ali i za modernizaciju infrastrukture u obrambene svrhe i povećanje vježbi s partnerima u tom području. Dug popis "kupovina" predstavio je američki admiral Philip Davidson, koji navodi kako su ova sredstva potrebna za povećanje međunarodne suradnje, za ulaganje u infrastrukturu i za poboljšanje trenutnih mogućnosti snaga raspoređenih u tom području.
TRENUTNI KAPACITETI I BUDUĆNOST
Ukupno je pod zapovjedništvom admirala Davidsona oko 375 000 vojnog osoblja, razvrstanog u odgovarajuća zapovjedništva vojske. To su američke trupe za Pacifik, pacifička flota, američke pacifičke zračne snage i marinci pomorskih snaga Pacifika. Ljudima raspoređenima u regiji, koja praktično ide od zapadne obale Sjedinjenih Država do granice između Indije i Pakistana, mora se dodati oko 400 brodova, uključujući 5 borbenih skupina s nosačima zrakoplova, avioni i helikopteri na njima, te opni koji su raspoređeni u različitim bazama. Osim toga, tu su i kopnene snage s oklopno-mehaniziranim jedinicama.
Ovo su brojevi zbog kojih Indo-pacifičko zapovjedništvo postaje jedno od najvećih ujedinjenih zapovjedništva u Sjedinjenim Državama, prije svega zbog strateškog značaja izazova koji Americi predstavlja Kina.
Iz tog razloga u proračunskom zahtjevu za petogodišnje razdoblje 2022. do 2026. godine se od Kongresa traži da pojača napore kako bi bilo moguće održati te standarde, povećavajući kapacitete kad god je to moguće.
Cilj je postaviti temelje za novu strategiju koja će jamčiti Sjedinjenim Državama prednost u odnosu na Kinu u svim vojnim aspektima, omogućavajući zapovjedništvu postavljenom na Havajima da postane referentna točka za sve zemlje u tom području.
I ne samo to, investicije bi bile usmjerene i na jačanje obrambenih i ofenzivnih sposobnosti i trebale bi odvratiti svaku vojnu inicijativu protivnika u tom području, posebno zato što bi bile prisiljene djelovati "izvana" i uz izuzetno velike ekonomske troškove.
Taj "odvraćajući kapacitet" bi Sjedinjenim Državama "dao prednost u osiguravanju mira i promicanju političko-diplomatskog dijaloga među državama".
"Granica" ove strategije za budućnost Indo-pacifičkih snaga su enormno visoki troškovi, za koje bi bilo potrebno uložiti najmanje 20 milijardi dolara u narednih pet godina. Međutim, sve to bi moglo poslužiti za ponavljanje onoga što je učinjeno s Europskom inicijativom odvraćanja Rusije (EDI), poput poduzimanja novih vojnih inicijativa u Europi.
Naravno, Pacifička inicijativa odvraćanja (PDI) bi bila usmjerena na Kinu i, djelomično, na Sjevernu Koreju. Kongres je ocijenio ideju kao spremnu da u sljedećem proračunu za obranu dodijeli sredstva koja će omogućiti postavljanje temelja za stvaranje ove nove inicijative odvraćanja, kojoj je, službeno, zadaća "osiguravanje mira i promicanje političko-diplomatskog dijaloga među državama".
Da bi se to postiglo, prema podacima koje je iznio Defense News, potrebna bi bila ulaganja više milijardi koja bi omogućila povećanje ofenzivnih sposobnosti, također kroz razvoj novih taktika i strategija, jačanje odnosa sa saveznicima i lokalnim partnerima kroz vježbe i na nekonvencionalnim ratnim aspektima, kao i na poboljšanju postojećeg logističkog i pomoćnog aparata.
Obrambeni prioritet bio bi Guam, gdje se nalazi glavna zračna i pomorska baza, kao i zbog strateškog položaja otoka u području koje pokriva Pacifik i istočni dio Indijskog oceana. Poboljšanje obrane ne bi se trebalo odnositi samo na infrastrukturne aspekte, već i na protuavionske, protubrodske i proturaketne sustave. Samo na taj način bi se osigurala potpuna pokrivenost baza na Guamu i velikog dijela Tihog oceana, gdje treba operativno rasporediti nove mornaričke krstareće projektile "Maritime Strike Tomahawk" i kopnene "Jassm-Er" i "Joint Air-to-Surface Standoff Missile-Extended Range". Visokofrekventne radare treba postaviti na Palau i Havaje, jer oni mogu detektirati čak i hipersonične rakete i prijetnje iz Zemljine orbite.
Krajnji bi cilj bio stvoriti obrambenu liniju nove generacije koja će presjeći globus od sjevera do juga i tako ograničiti svaki neprijateljski pokušaj pristupa teritoriju ili zračnom prostoru Sjedinjenih Država.
Ovim ulaganjima valja dodati i ona namijenjena za izgradnju novih baza, manjih dimenzija od sadašnjih, na teritorijima partnerskih zemalja i saveznika u regiji, što pogoduje i razvoju cestovne i željezničke mreže nužne za brzo prebacivanje trupa u slučaju potrebe. Odnosi s državama tog područja ne bi se temeljili samo na ulaganjima, već i na tehnološkoj i vojnoj suradnji i zajedničkim vježbama za standardizaciju taktike i operativnih postupaka.
CILJ JE "ZADRŽATI KINU I OČUVATI MIR I DIJALOG"
Međutim, prema admiralu Davidsonu, tradicionalnim političkim kampanjama koje su proveli State Department, Pentagon i Bijela kuća za jačanje odnosa sa zemljama tog područja treba dodati čisto vojne mjere. Međutim, što se tiče građana, zahtjev Indo-pacifičkog zapovjedništva je povećati ulaganja u kampanje psihološkog ratovanja, usredotočujući taj novac na kontrapropagandu koja će razbiti kineski narativ, a treba je provoditi kroz tradicionalne i netradicionalne medije.
Ovo je ambiciozna financijska obveza, ali će je Kongres vjerojatno usvojiti, jer je početak antikineske kampanje najavljen "Obaminom doktrinom" iz 2012., koju je u kolumni za Foreign Policy 2011. najavila bivša državna tajnica Hillary Clinton.
Oko ovog pitanja nema nesuglasica između demokrata i republikanaca i Kongres će sigurno izdvojiti sredstva da "obuzda kineski ekspanzionizam u indo-pacifičkom području, kojeg SAD, baš kao i Europu u kontekstu zadržavanja Rusije, smatraju ključnim područjem "za sigurnost Sjedinjenih Država i cijelog svijeta". Naravno, taj "svijet" nitko nije pitao slaže li se on da američka ratna mašinerija, "štiteći njegove interese", od indo-pacifičke regije napravi novi poligon za sučeljavanje dvije svjetske supersile, u ovom slučaju s Kinom kao zemljom koja "remeti mir i promicanje političkog i diplomatskog dijaloga među državama".
Komentari čitatelja
na naše novosti