sjedinjene države
Kako to da "sistematski rasizam" prožima državu kojom od 1973. neprekidno vladaju liberalne demokrate? Zašto oni ne iskorene rasizam u mestima gde vladaju?

Petu noć otkako su počeli neredi, pljačka i podmetanje požara u Mineapolisu, kriminalni elementi su oterani sa ulica. Ko ih je oterao? Isti oni policajci koji su neprekidno na udaru kritike medija i besa rulje. Bez ove tanke plave linije, desetine američkih gradova bi bili u ruševinama, spaljeni do temelja od strane bandi koje su policiju zasipale kamenjem, ciglama, flašama, Molotovljevim koktelima i svime što bi im se našlo pri ruci.

Zbog toga što im je dužnost da prvi odgovore na ove nerede, policajci su se prvi našli na meti kriminalnih napada, istovremeno bivajući poslednja linija odbrane građana koji se pridržavaju zakona. Svaki put kad bi policija morala da se povuče, usledila bi anarhija.

Razmislite samo o dešavanjima koja su usledila nakon odluke gradonačelnika Džejkoba Freja i direktora policije Medarije Aradondoa da napuste Treću policijsku stanicu u Mineapolisu. Dok su policajci odlazili, razdražena rulja je napadala, pljačkala i na kraju spalila kompletnu stanicu. Amerika je u čudu gledala trijumf anarhije. Ne može čovek da se ne zapita šta je o svemu tome mislio svet.

MORALNA PARALIZA

Osvrnimo se i na politički kontekst događaja u Mineapolisu. Gradonačelnik Frej koji je naredio napuštanje stanice pripada krajnjem levom spektru Demokratske stranke. Guverner Minesote Tim Volc je liberalni demokrata, kao i oba američka senatora iz te države, uključujući i Ejmi Klobučar. Kongresmenka iz Mineapolisa Ilhan Omar je politički klon Aleksandre Okasio-Kortez (levo-liberalna kongresmenka Demokratske stranke; prim. prev.)

Minesota je bila politički dom potpredsednika Hjuberta Hamfrija i Voltera Mondejla, kao i senatora Eugena Mekartija i Pola Velstona, a svi oni su liberalne ikone. Ta država nije glasala za republikanskog predsednika od 1972. Čak ni Ronald Regan nikada nije osvojio Minesotu. Pa ipak, guverner Volc je o svojoj državi, citadeli liberalizma, prošle nedelje rekao sledeće: "Moramo se pozabaviti sistematskim rasizmom ukoliko želimo da obezbedimo sigurnost, pravdu, mir i poredak za sve građane Minesote."

Pitanje: Kako to da "sistematski rasizam" prožima državu kojom decenijama vladaju liberalne demokrate? Kako objasniti da demokrate koje dugo vladaju Minesotom nisu uspele da iskorene rasizam? Zašto liberali ne uspevaju da se izbore sa rasizmom u mestima gde oni vladaju? Da li je razlog možda to što su i dobri minesotanski liberali zaraženi ovim virusom?

Ono čemu smo svedočili u Mineapolisu ove nedelje jeste neuspeh liberalizma. Rukovodstvo grada i države nisu uspeli da ubede demonstrante koje navodno podržavaju da ne čine nasilje. Kad su počeli nemiri, pljačke, požari i napadi na policiju, rukovodstvo se našlo u moralnoj i političkoj paralizi.

Elite ne uspevaju da sa jednakim žarom osude ubistvo Džordža Flojda i nasilno-kriminalne elemente koji su preplavili proteste. Nisu na vreme rasporedili dovoljno pripadnika Nacionalne garde i snaga reda, nisu proglasili policijski čas, niti su primenili instrumente sile da spreče nemire i pljačke. Zbog njihove nekompetentnosti i kukavičluka, policijski čuvari ljupkog grada Mineapolisa dopustili su da on bude vandalizovan od strane kriminalne rulje. Zbog čega ovi lideri nisu podneli ostavke?

ISTORIJSKE PARALELE

Često se povlače paralele sa 60-im godinama prošlog veka. U leto 1964, Lindon Džonson je potpisao Zakon o građanskim pravima. Već 1965. donet je Zakon o glasačkim pravima. Potom su sledili jedan veliki društveni program za drugim, a Džonson je na Univerzitetu Hauard rekao da se Amerika od koncepta "jednakih šansi za sve" usmerava ka konceptu "jednakosti po rezultatima".

Međutim, u avgustu 1965. Vac (okrug u Los Anđelesu; prim. prev.) je eksplodirao. Usledili su najveći rasni nemiri još otkad je Linkoln 1863. slao unioniste da smiruju Njujork nakon nereda koji su izbili zbog regrutacije. Njuvark i Detroit su imali ustanke sličnog obima u 1967. godini.

U aprilu 1968, u danima nakon ubistva Martina Lutera Kinga, američki gradovi su pljačkani i spaljivani, među njima i Vašington. Kernerova komisija formirana od strane Džonsona ustanovila je da je "belački rasizam" uzrok nereda koji su zahvatili crnačke zajednice.

Ričard Nikson, govoreći u ime tihe većine, tada je rekao: "Izgleda da će krivicu za nerede pripisati svakome osim samim izgrednicima". I tada su liberali delovali moralno razoružano i politički paralizovano pred zadatkom suočavanja sa kriminalnim elementima koji su ponikli u manjinskim zajednicama i glasali za demokrate. Takve situacije kod liberala neizbežno izazivaju paralizu u kojoj se zločini pripisuju "crnim ovcama" koje se kriju među inače "mirnim demonstrantima".

Ovih dana se mnogo koristi sintagma "govoriti istinu u lice moći". Šta bi to danas značilo? U najmanju ruku priznati da je ubistvo Džordža Flojda bilo zverstvo koje zahteva pravdu, ali da pravdu zahteva i rašireni kriminalitet koji je eksplodirao nakon toga. Ali zbog neuspeha da se taj kriminal osudi, i zbog paralize političkog rukovodstva Minesote, crnačka zajednica u Mineapolisu je izgubila stotine malih poslova - neke i zauvek - koji su im obezbeđivali sredstva neophodna za pristojan život.

Koliko god liberali termin "red i zakon" izjednačavali sa rasizmom, bez reda i zakona ne može biti pravde i mira.

Preveo Vladan Mirković/Novi Standard
Izvor Buchanan.org