© Ivana JURISA / AFPTV / AFP
"Strašno je gledati kak' se muče, dan za danom. Sve će uginuti, neće u košnicama, bojim se, ostati ni jedna jedina. Širi se užasan zadah i sve ih pokapam u jamu", kazao je za Večernji list Antun Tot iz Domašinca.
Tamo i u nekoliko obližnjih sela pčelari već desetak dana u kantama i građevinskim kolicima odvoze uginule pčele. Dosad je prijavljena šteta u ukupno 1150 košnica, a ako u jednoj obitava oko 50.000 pčela, dolazi se do zastrašujuće brojke od najmanje 57 milijuna uginulih! Prve procjene govore da je tridesetak pčelara pretrpjelo štetu od oko 2,8 milijuna kuna.
Možda će morati spaliti sve košnice?
Željko Trupković, predsjednik udruge Agacija, kaže da se čekaju rezultati vještačenja, nakon čega će pčelari znati hoće li morati čak i spaliti sve košnice u kojima su pčele ugibale. Pitanje je i što s medom ako se pokaže da u njemu ima tragova insekticida. Trupković ističe da je bolest pčela isključena. Što se tiče odštete, pčelari nisu previše optimistični jer nijedan njihov kolega u proteklih dvadesetak godina nije dobio odštetu u sličnim situacijama.
Inače, uzorci pčela poslani su u Centar za forenzička ispitivanja Ivan Vučetić u Zagrebu, ali pčelarka Ana Pepelko kaže da se, po svemu sudeći, u Hrvatskoj nema gdje obaviti analiza koja bi utvrdila o kojem se otrovu radi te da je najbliži laboratorij u Mariboru. Zna se da je u pitanju insekticid, a vlasnik polja je, kako piše Večernji list, priznao da je tretirao polja biljke rauole, križanca uljane repice i rotkve, koja se koristi za zelenu gnojidbu. On je to tretiranje trebao obaviti još zimus, a na proljeće sve požnjeti, no zakasnio je dva mjeseca. K tomu, navodno je rauolu sijao za sjeme, što nije smio.
'Iz neznanja ili nemara jednim činom naprave golemu štetu'
Na traženje pčelara inspektor je naredio zaoravanje nekih parcela, čime je spašeno oko tisuću košnica. A međimurski župan Matija Posavec proglasio je prirodnu nepogodu.
Dr. sc. Marin Kovačić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku kazao je Večernjem listu da se najveći gubici pčelinjih zajednica događaju tijekom kasne jeseni i zime kao posljedica različitih bolesti pčela, prije svega varooze i virusa. No to je samo jedan od uzroka koji izravno utječu na vitalnost zajednica.
"Na našem području proširile su se bolesti iz Azije, događaju se klimatske promjene, sve intenzivnija poljoprivreda i gubitak staništa te izvora hrane za medonosnu pčelu i ostale kukce oprašivače", kaže dr. sc. Kovačić te dodaje da se pomori pčela mogu izbjeći edukacijom i podizanjem svijesti.
"Iako najveći dio ratara i voćara razumije važnost oprašivanja i pčela te vrlo savjesno i odgovorno obavlja svoju djelatnost, očito je da se još uvijek pojavljuju pojedinci koji zbog neznanja, nemara ili nečeg trećeg jednim činom naprave golemu štetu", kazao je dr. sc. Kovačić.
Komentari čitatelja
na naše novosti