laboratorija
© Profimedia, Sciencephoto RM
Pojavilo se još jedno važno istraživanje koje ukazuje kako je najveća svjetska ekonomska kriza od Velike depresije možda uzrokovana pretjeranim strahom od zaraze zbog koje je niz zemalja uvelo strogi epidemiološki lockdown niza javnih i poslovnih aktivnosti.

Švedski Karolinska institut i Karolinska sveučilišna bolnica napravili su veliko istraživanje koje je utvrdilo kako je značajni broj ljudi s blagim ili asimptomatičnim oblikom COVID-19 zaraze razvio imunološku reakciju uz pomoć T-stanica.

To istraživanje važno je iz dva razloga: Prvo, imunološka reakcija T-stanica na SARS-CoV-2 virus ne može se utvrditi testovima na antitijela te ispada da su procjene ukupnog broja zaraženih, koje se izvode iz testova na antitijela, jako umanjile postotak zaraženih u ukupnoj populaciji. Drugo, razumijevanje načina kojim se ljudsko tijelo brani od SARS-CoV-2 virusa vrlo je dobar putokaz za razvoj učinkovitog cjepiva.


Komentar: Zašto bi nam bilo potrebno cjepivo ako se naše tijelo učinkovito bori i razvija imunološku reakciju?


Istraživanje Karolinska instituta, u kojem je sudjelovao veliki broj znanstvenika, mapiralo je imunološku reakciju T-stanica tijekom i nakon COVID-19 infekcije. Njihova je opservacija proizašla iz tog mapiranja kako nisu samo oni koji su bili pozitivni na testovima na antitijela imali i dokazanu imunološku reakciju T-stanica, nego i oni negativni na tim testovima i ljudi bez simptoma COVID-19 zaraze. Procjenjuju kako je zaraženih dvostruko više nego se mislilo, što znači kako je moguće da je Švedska blizu imuniteta krda ili je stečeni imunitet značajno viši nego su to pokazivali testovima na antitijela.

Ovo istraživanje još treba proći skrutinizaciju (peer review) i objavu u znanstvenom časopisu, a nakon toga bi moglo postati jedan od fundamentalnih osnova za drugačiju javnu politiku kad je u pitanju COVID-19 pandemija.

Naime, ako je stvarni broj zaraženih puno viši nego se mislilo, onda je i stopa smrtnosti od COVID-19 infekcije puno niža. Ovome valja dodati kako su već i testovi s antitijelima došli do razine zaraženosti koja je ukazivala kako SARS-CoV-2 virus nije puno opasniji od jače sezonske gripe, uz ogradu kako su u pojedinim sredinama stope smrtnosti ipak bile nešto više.

Cijelo istraživanje možete pročitati ovdje.

Za konačni zaključak bit će potrebne dugotrajnije i još veće studije kako bi se procijenilo je li imunitet baziran na reakciji T-stanica dugoročan. Iskustva s ranijim coronovirusima, kao što je bio SARS-CoV-1, ukazuju da bi moglo biti tako.