Komentar: Kad vas vaši liberalno-globalistički saveznici moraju podsjetiti da biste trebali biti protiv fašističke taktike, to je znak da ste možda otišli malo predaleko u svojoj akciji protiv neistomišljenika.....


merkel
© Andreas Gora; Pool/Getty Images
Njemačka kancelarka Angela Merkel oštro je kritizirala odluku Twittera o zabrani naloga američkog predsjednika Donalda Trampa, nazvavši to "problematičnim" kršenjem "temeljnog prava na slobodu govora".

Twitter je prošle sedmice suspendirao račun gospodina Trampa nakon nereda u zgradi Kapitola. Facebook je poduzeo slične akcije. Cijena dionica Twittera pala je u ponedjeljak više od 7 posto, na oko 48 dolara, jer je investitore potaknula obnovljena rasprava o perspektivi pooštravanja propisa o društvenim mrežama, a pored toga milioni američkih građana i poznatih ličnosti solidarisali su se sa američkim predsjednikom i napustili pomenutu platformu.

Glasnogovornik gospođe Merkel, Steffen Seibert, rekao je da je sloboda govora "temeljno pravo od vitalnog značaja" koje se može ograničiti, "ali samo u skladu sa zakonima i u okviru koji je definirao zakonodavac - a ne odlukom uprave društvene platforme ". Rekao je da je iz tog razloga kancelarka smatra "problematičnim" što su računi predsjednika Trampa na neodređeno vrijeme obustavljeni.

Kontrola digitalne arene stvar je suverenih država i vlada, a ne 'digitalne oligarhije'

Kritiku gospođe Merkel o Twitterovim zabranama ponovio je francuski ministar financija Bruno Le Maire. Gospodin Le Maire rekao je u ponedjeljak da je "šokiran" potezom Twittera.

Dodao je: "Digitalnu regulaciju ne bi trebala vršiti sama digitalna oligarhija. Regulacija digitalne arene stvar je suverenog naroda, vlade i sudstva."

Zabrana se našla na udaru Alekseja Navaljnog, istaknutog ruskog blogera i disidenta. Nazvao ga je "neprihvatljivim činom cenzure" koji će Kremlj iskoristiti da opravda vlastito ušutkivanje neistomišljenika.

Demonstracija sile

Europski povjerenik Thierry Breton također je kazao da je "zaprepašten" odlukom društvenih medija u vezi Trumpa.

Glasnogovornik francuske vlade Gabriel Attal ocijenio je da je "ušutkavanje" jedne osobe na društvenim mrežama, koje su postale "oblik društvenog prostora", dvojbeno zbog "izostanka kriterija posebno propisanih zakonom" za takve slučajeve.

Francuska vlada pokušala je 2020. zakonskim putem regulirati govor mržnje na internetu, no Ustavno vijeće odbacilo je u junu tu inicijativu, ocijenivši da zadire u slobodu izražavanja.

Attal je s tim u vezi kazao da "postoji razlika između ublažavanja sadržaja i onemogućavanja izražavanja".

Šef EU diplomacije Josep Borrell napisao je u postu na blogu da Europa treba "biti u stanju bolje regulirati sadržaj društvenih mreža skrupulozno poštujući slobodu izražavanja. Nije moguće da se ova uredba provodi uglavnom prema pravilima i postupcima koje su postavili privatni akteri."

Weber: Ne možemo prepustiti Big Tech kompanijama da odlučuju kako možemo, a kako ne možemo raspravljati

Manfred Weber, predsjedavajući skupine EPP-a u Europskom parlamentu, složio se s tim da je Bruxellesu rekao:

"EU ne smije dopustiti Facebooku i Twitteru da odlučuju što je u granicama prihvatljivog na njihovim platformama." "Ne možemo prepustiti Big Tech kompanijama da odlučuju kako možemo, a kako ne možemo raspravljati, šta se može, a šta ne može reći u demokratskom diskursu. Potreban nam je stroži regulatorni pristup", dodao je Weber.

Tramp ustao protiv neograničene moći društvenih mreža

Podsjećamo, predsjednik SAD-a nedavno je uložio veto na Zakon o odbrani, a kao poseban razlog izdvojio je Član 230 Zakona o pristojnosti komunikacija iz 1996. godine, tvrdeći da će neuspjeh njegova ukidanja "učiniti naše obavještajne aktivnosti praktički nemogućim za provođenje".

U tom Članu je sadržana odredba koja glasi da se "nijedan dobavljač ili korisnik" interneta ne bi trebao "tretirati kao izdavač ili proizvođač" informacija koje je objavio drugi pojedinac, što je protumačeno da se društvene platforme poput Facebooka i Twittera ne tretiraju kao izdavači pa tako nisu ni odgovorni za sadržaje koje puštaju ili cenzurišu.

Mainstream mediji i društvene platforme počele su se ponašati kao mjera svih stvari, preuzimajući ulogu suda i unaprijed odbacujući sve pravne procese, činjenice i svjedočenja o izbornim prevarama, proglašavajući ih lažnim ili neutemeljenim. Pored toga izjave predsjednika su vadili iz konteksta ili cenzurirali kako bi spriječili da dođu do građana.

Takvo ponašanje društvenih mreža i medija tokom i nakon izbora, ali i njihova cenzura nepovoljnih vijesti po Bajdena u toku kampanje, odnosno poticanje negativnih vijesti protiv Trampa, dovele su do toga da je njihovo djelovanje od strane predsjednika i većeg dijela javnosti označeno kao 'prijetnja za nacionalnu sigurnost', jer je ugrožavanjem fer i slobodnog izbornog procesa dovedena u pitanje demokratija i ugrožena je Republika.

Budući da je na saslušanjima u američkom Kongresu otkriveno da postoji centralizirana platforma preko koje Facebook, Twitter i Google sprovode nekontrolisanu cenzuru na cijelom internetu ( preko 97% informacija na engleskom jeziku dolazi preko Googla), postalo je jasno kako je medijski prostor kako onaj televizijski, tako i internetski, postao predmetom sistemskog upravljanja karakterističnog za totalitarne komunističke režime.