© APSirijski predsjednik Bashar Assad glasa na parlamentarnim izborima, dok supruga Asma, lijevo, stoji pored njega, u Damasku, 13. travnja 2016
Predsjednički izbori u Siriji, koji će se održati 26. svibnja, bili su u središtu rasprava 28. travnja u Vijeću sigurnosti UN-a, tijekom mjesečnog zasjedanja. Sjedinjene Države, Francuska i Velika Britanija tako su već najavile da neće priznati njegov rezultat, što je Moskva osudila kao predstavljanje oblika "uplitanja" koji se protivi međunarodnom pravu.
Nazvavši buduće glasanje "lažnim", američka veleposlanica pri UN-u Linda Thomas-Greenfield pozvala je sirijske vlasti da uzmu u obzir "sudjelovanje izbjeglica, prognanika i dijaspore na bilo kojim Sirijskim izborima". Dok to ne bude slučaj, "nećemo se zavaravati", dodala je.
Usvajajući liniju sličnu onoj u Washingtonu, francuski veleposlanik Nicolas de Rivière upozorio je da Francuska na ovim izborima neće priznati "nikakvu valjanost". Iako su sirijske vlasti pozvale parlamentarce iz petnaest savezničkih zemalja kao promatrače, diplomat je uvjeravao da će se glasovanje održati "pod isključivom kontrolom režima, bez međunarodnog nadzora".
"Izbori u nedostatku sigurnog i neutralnog okruženja, u klimi trajnog straha, kada milijuni Sirijaca ovise o humanitarnoj pomoći ... ne daju politički legitimitet, već pokazuju prezir prema sirijskom narodu", rekla je Sonia Farrey za Ujedinjeno Kraljevstvo.
MOSKVA ŽALI ZBOG PROTIVLJENJA "SAMOJ IDEJI" GLASANJA
Rusija, također stalna članica Vijeća sigurnosti, žali zbog stava zapadnog principa u ovom slučaju. Primjerice, ruski diplomat Vassilij Nebenzia smatrao je da je "uznemirujuće vidjeti da su neke zemlje neprijateljske prema samoj ideji o predstojećim izborima i da su ih već požurile proglasiti nelegitimnima".
Predstavnik Rusije, koja je intervenirala u sirijskom sukobu na zahtjev predsjednika Bashara Al Assada (kako to dopušta međunarodno pravo), izrazio je žaljenje zbog "negativne medijske pozadine oko budućih izbora". Stoga je smatrao da se takav stav protivi radu sirijskog ustavnog odbora, odgovornog za izradu novog ustava i okupljanje vlasti i oporbe.
"Unatoč svim poteškoćama, sirijske vlasti ulažu napore kako bi osigurale funkcioniranje države", dodao je Vassilij Nebenzia, osuđujući štoviše "miješanje u unutarnje stvari Sirije [...] neprihvatljivo i protivno postojećim međunarodnim zakonskim normama".
Kinezi, Rusi, Iranci i Kubanci koje je Damask pozvao
51 kandidat, uključujući sedam žena, službeno su se prijavili za sirijske predsjedničke izbore prije roka 28. travnja, navodi državna novinska agencija Sana. Da bi bila prihvaćena njihova kandidatura sada mora prikupiti potporu 35 od 250 zastupnika sirijskog parlamenta. Još jedna neophodnost kandidata: živjeti "kontinuirano" u Siriji najmanje 10 godina. Među kandidatima je i trenutni predsjednik Bashar Al Assad, na vlasti od 2000. godine, kada je naslijedio oca Hafeza al-Assada. Kandidirat će se za četvrti mandat.
Kako je izvijestila sirijska tiskovna agencija, vlasti su pozvale parlamentarce "iz bratskih i prijateljskih zemalja da prate postupak izbora predsjednika Sirijske Arapske Republike [...] kako bi saznali o njegovom napretku". Među 14 pozvanih zemalja bile su Rusija, Kina, Iran, Alžir, Venezuela, Kuba, Ekvador i Bolivija.
Drugo glasanje organizirano od početka rata 2011. godine, predsjednički izbori u Siriji moraju se održati u teškom kontekstu, između obnovljenih napetosti na terenu i humanitarne situacije koju je još pogoršala pandemija Covid-19. Godinama suočen s pobunama terorističkih i islamističkih skupina, predsjednik Bashar Al Assad uspio je ponovno osloboditi velik dio nacionalnog teritorija, izuzev određenih područja, uključujući posebno ona koja su okupirale kurdske snage na sjeveru zemlje.
No, osim vojnog aspekta, deset godina nakon početka sukoba, potreba za političkim rješenjem ostaje značajna, ako to žele organizatori kaosa.
Komentari čitatelja
na naše novosti