podvodna lavina

Kanjon je jedna od rijetkih takvih podmorskih značajki u svijetu koja je izravno povezana s velikim ušću rijeke
Ispod dubokog kanjona koji vodi od izvora rijeke Kongo u Zapadnoj Africi puna dva dana odvijala se "podvodna lavina" koju znanstvenici opisuju najvećom dosad zabilježenom. Riječ je o kolosalnoj količini pijeska i blata koja je u spomenuta dva dana prevalila put dulji od 1.100 kilometara ispod površine Atlantskog oceana.

Počela je 14. siječnja prošle godine, no znanstvenici su o njoj izvijestili tek sada jer su upravo sada uspjeli analizirati dovoljno prikupljenih podataka kako bi se obratili javnosti.

Događaj ne bi bio ni zabilježen, javlja BBC, da lavina nije potrgala dva podmorska telekomunikacijska kabela, što je izazvalo usporavanje internetskog prometa i prijenosa podataka između Južnoafričke Republike i Nigerije, a u istraživanju fenomena pomogli su i instrumenti za mjerenje brzine sedimenta koje su istraživači ranije postavili u Kanjon Konga.

- Lavina je potrgala niz sofisticiranih oceanografskih priveza koji su nas o tome obavijestili elektroničkom poštom, a s vremenom je bila sve brža jer je erozijom prikupljala sve veće količine pijeska i blata - objasnio je profesor Peter Talling s britanskog Sveučilišta u Durhamu.
Znanstvenici vjeruju kako je do fenomena došlo uslijed djelovanja dvaju čimbenika. Najprije se u kanjonu rijeke Kongo krajem prosinca pojavila iznimno jaka poplava, kakva se javlja jednom u pedeset godina, no to je bilo dva tjedna prije početka podvodnih odrona. U siječnju su pak zabilježene neuobičajeno jake riječne plime. To je u kombinaciji oštetilo sedimente koji su se počeli odranjati i kretati bujicom, objašnjava profesor Dan Parsons sa Sveučilišta u Hullu.
Analize pokazuju da se masa najplićim uređajima približila 14. siječnja oko 22 sata i 30 minuta, a do posljednjih instrumenata stigla je 16. siječnja navečer. Do tada je već bila na dubini od oko 4.500 metara, daleko pod morskim dnom. Najprije se kretala brzinom od oko pet metara u sekundi, da bi kontinuirano ubrzavala do osam metara u sekundi, odnosno oko 29 kilometara na sat.

BBC ističe kako rad profesora Tallinga dokazuje kako očito nije moguće predvidjeti kada će se ovakvi fenomeni dogoditi, ali su najnovije analize dale mnogo podataka o tome zašto se one događaju. Primjerice, dogodi li se opet takvo izlijevanje Konga, ne bi bilo loše zaustaviti brodove na tom području kako bi se izbjegle dodatne štete. Dva najvažnija kabela koja su pukla početkom prošle godine popravljena su u roku od nekoliko tjedana, no otada je bilo još puknuća uslijed daljnjeg kretanja sedimenta. Pritom su neki na putu "lavine" popucali, a drugi nisu, što analitičarima također daje vrijedne informacije o načinu na koji se sloj pijeska i blata kretao.

- Te nove informacije neprocjenjive su za industriju kabela i koristit će pri dizajnu novih ruta za njihovo postavljanje u ovom i sličnim kanjonima, kako bi se izbjegla područja gdje može doći do oštećenja - objašnjava dr. Mike Clare iz britanskog Nacionalnog oceanografskog centra za BBC.

Važnost podmorskih kabela izlišno je i objašnjavati, njima se kreće 99 posto svih podataka između kontinenata, bez čega ne bi mogle funkcionirati, primjerice, bankovne usluge vrijedne milijarde dolara svakog dana.