zrakoplov
© Getty Images
Putnički zrakoplov koji se približava zračnoj luci Hannover leti iznad polja repice
Europska Komisija danas je izašla s opsežnim prijedlogom zakona koji ima za cilj smanjiti emisiju CO2 za 55% do 2035., prenosi CNBC. Zakon se sastoji od 13 područja promjene i sada slijede opsežni pregovori između Komisije, EU Parlamenta i raznih lobija.

S obzirom da su u pitanju bilijarde eura i budućnosti nekoliko jakih industrija, za očekivati je "žustre" pregovore koji bi mogli trajati i duže od godinu i pol koliko obično treba za takve pregovore.

Komisija je u skupu mjera pod nazivom "Spremni za 55" (Fit for 55) najavila kako očekuje smanjenje ispuštanja CO2 za 55% do 2035. u odnosu na 1990. te kako očekuje potpuno ugljično neutralnu EU do 2050 .Oko predloženih mjera kako to postići, zasigurno neće sve strane biti sretne.


Kao prvo, ukinuli bi se automobili s motorima na benzin, dizel i plin nakon 2035. Također, udvostručila bi se proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije u idućih deset godina. Osim toga, postupno bi se dizao europski porez na ugljik preko sustava ETS gdje bi industrije plaćale porez prema toni emisije CO2 u proizvodnji. U takav sustav oporezivanja bi se, osim dosadašnje industrije proizvodnje energije, uključila i industrija građevine i transporta.

"Zeleni" pritisak će osjetiti i avioprijevoznici te brodski promet. Naime, EU će početi dodatno oporezivati kerozin i brodska goriva i poticati "ekološkija" goriva kao npr. SAF gorivo za avione. Kerozin će se početi oporezivati nakon 2026.

No, EU Komisija se boji da će države i tvrtke jednostavno početi uvoziti jeftinije proizvode i energiju iz drugih država koje ne plaćaju takve poreze i koje svoje proizvode dobivaju ekološki "prljavije". Stoga predlaže novu mjeru oko koje će vjerojatno biti najviše sukoba. Riječ je o novoj graničnoj tarifa za pojedine tvrtke i proizvode. Stopu dodatnog plaćanja će određivati EU po kriterijima neodrživosti proizvodnje u pojedinim tvrtkama, sektorima i državama izvan EU. Tom mjerom trebala bi se izbalansirati nepoštena konkurencija i usuglasiti stopa oporezivanja za proizvode unutar i izvan EU. Za početak će se dodatno naplaćivati uvoz željeza, aluminija, cementa, gnojiva i električne energije.

Protiv ove mjere će vjerojatno biti države kao što su SAD, Kina i Rusija. Osim toga, možda će i Svjetska trgovačka organizacija (WTO) procijeniti da ova odluka EU ugrožava slobodno tržište. Za očekivati je da će se i zemlje istočnog dijela EU žaliti jer će im biti teže napraviti ovu tranziciju, piše Euronews.