gruzija
Američka Agencija za obrambenu suradnju odobrila je Gruziji prodaju ručnih protutenkovskih raketnih sustava Javelin i pripadajuće opreme u iznosu od 30 milijuna dolara. Čelnici gruzijske oporbe istovremeno se spremaju za razgovore u Moskvi, tražeći zaštitu zemlje

"Predložena prodaja ojačat će vanjsku politiku i nacionalnu sigurnost SAD-a poboljšanjem gruzijske sigurnosti. Gruzija može lako integrirati ovaj sustav sa svojim oružanim snagama. Gruzija je strateški partner i daje značajan doprinos sigurnosti i stabilnosti u regiji. Sustav Javelin pomoći će Gruziji ojačati obranu i zaštiti svoj suverenitet i teritorijalni integritet. Predložena prodaja... neće promijeniti osnovnu vojnu ravnotežu u regiji", stoji u priopćenju američke Agencije za sigurnosnu i obrambenu suradnju.

Amerikanci navode kako je Gruzija zatražila kupnju 82 vođena projektila Javelin i 46 lansera. Glavni isporučitelji trebao bi biti Raytheon/Lockheed Martin Javelin Joint Venture iz Orlanda na Floridi i Tucsona u Arizoni.

Međutim, ne gledaju svi u Tbilisiju blagonaklono na ovakve akvizicije, vjerojatno poučeni iskustvom iz kratkog, trodnevnog rusko-gruzijskog rata iz kolovoza 2008. g. nakon prethodnog napada gruzijske vojske na svoju odmetnutu regiju Sjevernu Osetiju i njeno administrativno središte Chinvali, kada je gruzijska vojska od ruskih postrojbi doživjela potpuni krah, a Južna Osetija nakon toga, skupa s Abhazijom, proglasila nezavisnost od Gruzije koju je Moskva odmah priznala.


Komentar: Abhazija i Južna Osetija proglasili su neovisnost od Gruzije neposredno prije raspada Sovjetskog Saveza i takav je status quo zadržan sve do 8. kolovoza 2008. godine, kada je Gruzija napala Južnu Osetiju i teškom artiljerijom počela razarati glavni grad Chinvali, kojeg su štitile ruske mirovne snage, kao i druge gradove tada još uvijek gruzijske pokrajine s neriješenim statusom. Nakon gruzijskog napada su vlasti Južne Osetije zatražili od Rusije da pošalje svoje vojnike u regiju, a nakon pet dana borbi je gruzijska vojska protjerana s teritorija republike.


Dakle, otvorena prozapadna politika i oštra politika sukoba s velikim ruskim susjednom Gruziju je skupo koštala, nešto slično kao i Ukrajinu. Teško je vjerovati kako će joj "Javelini" previše pomoći u vraćanju svojih odmetnutih regija, a osim toga ne radi se o nikakvim američkim poklonima za odanost Tbilisija, već "skupim igračkama" za ionako posrnulo gospodarstvo - poput mnogih drugih dodatno izloženo i krajnjoj neizvjesnosti daljnjim razvojem stanja oko pandemije Covida-19.

Tako čelnica gruzijske oporbene stranke Savez domoljuba Gruzije Irma Inashvili, koja je nedavno objavila otvoreno zajedničko pismo predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, namjerava posjetiti Moskvu radi sastanaka s ruskim političarima.

"Sastat ću se sa zamjenicima, i ne samo sa zamjenicima, ako postoji takva spremnost s njihove strane. Također ću se sastati s osobama na različitim političkim položajima radi zaštite naše zemlje", citirao je gruzijsku političarku medij Sputnjik Gruzija.

Ona je također objasnila motive otvorenog pisma Putinu, kojeg su potpisala 42 politička, javna i vojna čelnika Gruzije.
"Uputili smo otvoreno pismo predsjedniku Ruske Federacije; da - spremni smo za dijalog na svim razinama, a ovo pismo potpisuju vrlo utjecajni ljudi koji su uvijek dominirali politikom i izgovarali svoju riječ posljednjih 30 godina. U njemu, zamjenici, generali i svi potpisnici dobro razumiju vrijednost mira, svi su vidjeli rat", naglasila je Irma Inashvili.
Medij Eadaily objavio je tekst ovog pisma, koji se posebno odnosi na provođenje "audio ankete na temu vojne neutralnosti" Gruzije. Evo njegovih najvažnijih dijelova:
"S obzirom na činjenicu kako u čitavoj povijesti Gruzije više od 2,15 milijuna ljudi nikada nije sudjelovalo na izborima, registrirano je više od 900 tisuća ispitanika, od kojih je 69,4% podržalo vojnu neutralnost! Paralelno s tim, tijekom godine više od 1,2 milijuna ljudi ispunilo je upitnike, a 69,7% podržalo je neutralnost, a 75,8% podržalo je dijalog s Rusijom! Saznavši za razmjere istraživanja, gruzijska služba državnog inspektora za osobne podatke pregledala je audiozapise i zatražila da se imena, prezimena i drugi identifikacijski podaci uklone s njih, kao i da se uklone iz upitnika. Kopije anonimnih 900.000 audio zapisa prenesene su u misiju OESS -a, misije NATO -a, veleposlanstva Sjedinjenih Država, Europske unije, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Italije, Austrije i drugih zemalja. Rezultati istraživanja objavljeni su u listopadu 2020.

Međutim, kako je kasnije navedeno, umjesto rasprave o rezultatima ankete, vladajuća stranka Gruzijski san i stranke ujedinile su se oko bivšeg predsjednika Saakašvilija, kao i nevladinih organizacija koje financiraju zapadni partneri, i zajedno optužili Organizatore ankete, David Tarkhan-Mouravija i Irmu Inashvili, da su agenti Kremlja....".
U ovom kontekstu treba ukazati i na najnoviji intervju ruskog veleposlanika pri Europskoj uniji Vladimira Chizhova za medij Izvestia.

Ruski diplomat smatra kako postoji duboka krize u Istočnom partnerstvu - inicijativi iz 2009. godine, koju su najprije promicali ministri vanjskih poslova Švedske i Poljske. Potom su, kazao je dalje, šest zemalja identificirane kao takozvane fokusne zemlje Istočnog partnerstva, "s vrlo različitim stavovima prema sumnjivoj ideji".

Neki su tvrdili, kaže ruski diplomat dalje, na čisto pragmatičan način: "koliko novca se može dobiti za ovo?", dok su drugi, naprotiv, "jednostrano žrtvovali vlastite interese".

Trenutačno tri od šest "fokusnih država" - Ukrajina, Moldavija i Gruzija - imaju Sporazum o pridruživanju s EU. Što se tiče ostatka, Azerbajdžan u početku nije pokazivao nikakav interes za tu inicijativu, iako je sudjelovao na događajima Istočnog partnerstva, Armenija se za to vrijeme pridružila EAEU -u, a nitko nije ponudio udruživanje Bjelorusiji, kazao je.

Danas su Armenija i Azerbajdžan više zauzeti svojim unutarnjim i bilateralnim poslovima, Bjelorusija je službeno objavila da će obustaviti svoje sudjelovanje, pa ostaje samo spomenuti "pridruženi trojac", navodi Chizhov. U Europskoj uniji pojava "trojstva" nije izazvala veliko oduševljenje i posve je moguće da takav stav nije dogovoren s Bruxellesom, već je postao "inicijativa odozdo".

Sada se postavlja pitanje, što učiniti u prosincu (idući summit Istočnog partnerstva, op.ZM)? Jasno je da na njemu neće biti Aleksandra Lukašenka, a veliko je pitanje hoće li doći čelnici Armenije i Azerbajdžana, navodi ruski diplomat i ukazuje dalje na odnos Rusije prema Istočnom partnerstvu.

Podsjeća kako su Moskvu uvjeravali kako "ovo, naravno, nije protiv Rusije" i dalje kaže što navode čelnici Istočnog partnerstva:
"Oni (članice Inicijative) samo žele ući u Europsku uniju, a mi ih sada ne možemo prihvatiti, uključujući i uzimanje u obzir vaših interesa. Općenito, ne pozivamo Rusiju u Istočno partnerstvo, razumijemo da ni sami nećete htjeti, ali neki specifični projekti dopuštaju sudjelovanje trećih zemalja." Rekli smo im, kaže dalje Chizhov: "U redu. Predložite konkretne projekte, spremni smo vidjeti koliko to odgovara našim interesima."
No, svih ovih godina nismo vidjeli niti jedan specifičan projekt. To znači da svi takvi pokreti nemaju nikakve veze s razvojem odnosa s Rusijom. I ono najvažnije: ove zemlje nastoje postati članice Europske unije, ali nećemo živjeti do trenutka kada ovo pitanje postane relevantno, zaključio je ovu temu u spomenutom intervjuu ruski veleposlanik u EU.