2005 QN173
© Henry H. Hsieh (PSI), Jana Pittichová/NASA/JPL-Caltech
Složena slika prikazuje prolaz 2005. QN173, rijetkog aktivnog asteroida. Jezgra se nalazi u gornjem lijevom kutu slike; rep se dijagonalno pruža po okviru.

Pronađen je najnoviji poznati primjer rijetke vrste objekta u Sunčevom sustavu, kometa skrivenog među asteroidima glavnog pojasa, stoji u novom radu višeg znanstvenog suradnika Henry Hsieha s Instituta za planetarnu znanost.


Rijetka vrsta objekta

7. srpnja ove godine, pomoću sustava ATLAS (Asteroid Terrestrial-Impact Last Alert System), otkrivena je aktivnost asteroida (248370) 2005 QN137. Asteroid spada među pola milijuna poznatih asteroida glavnog pojasa za koje je potvrđeno da su aktivni ili da su bili aktivni u više navrata.

"Ova opažanja ukazuju na to da je njegova aktivnost posljedica sublimacije ledenog materijala", rekao je Hsieh, vodeći autor novog rada pod nazivom "Fizičke karakteristike kometa glavnog pojasa (248370) 2005 QN173″, kojeg je predstavio na konferenciji za novinare 53. godišnjeg sastanka Odjela za planetarne znanosti Američkog astronomskog društva.

"Kao takav, smatra se kometom glavnog pojasa i jedan je od samo dvadesetak objekata koji su trenutno potvrđeni ili se sumnja da su komete glavnog pojasa, uključujući i neke za koje je primijećeno da su bili aktivni samo jednom dosad." dodao je Hsieh.

Komet ili asterodi?

"248370 se može smatrati i asteroidom, i kometom, ili točnije asteroidom glavnog pojasa za koji se nedavno priznalo da je također komet. Odgovara fizičkim definicijama kometa jer je vjerojatno zaleđen i izbacuje prašinu u svemir, iako ima i orbitu poput asteroida", smatra Hsieh. "Ova dvojakost i zamagljivanje granice između onog što se ranije smatralo dvjema potpuno različitim vrstama objekata, asteroida i kometa, ključni su razlozi koji čine ove objekte toliko zanimljivima."

Hsieh je otkrio da je nukleus, čvrsti objekt na "glavi" kometa okružen oblakom prašine, promjera oko 3,2 kilometra. Duljina njegovog repa u srpnju 2021. bila je preko 720 000 kilometara, a širina samo 1400 kilometara, što je malo manje nego dvostruka udaljenost od Zemlje do Mjeseca.

"Ovaj prilično uski rep, govori nam da čestice prašine napuštaju jezgru iznimno sporo te da je protok plina koji podiže prašinu s komete izuzetno slab. Takve male brzine obično otežavaju odlazak prašine iz jezgre što ukazuje na neki drugi izvor koji potpomaže izbacivanje prašine. Moguće je da se jezgra vrti dovoljno brzo da izbaci prašinu u svemir... Potrebna su daljnja promatranja kako bi se potvrdila brzina rotacije jezgre ", objašnjava Hsieh.


Komentar: Vjerojatno je najbolje odmah raščistiti zabludu glavne znanosti o tome što uzrokuje koronu i rep komete: u slijedećem odlomku iz knjige Pierre Lescaudrona Earth Changes and the Human-Cosmic Connection, on objašnjava da je njihov izgled prvenstveno posljedica električne aktivnosti:
Temeljna razlika između asteroida i kometa nije njihov kemijski sastav, tj. prljave, pahuljaste ledene komete nasuprot stjenovitim asteroidima. Umjesto toga, kao što su već teoretičari plazme već odavno objavili, ono što razlikuje "komete" od "asteroida" su njihova električna aktivnost.

Kada razlika u električnom potencijalu između asteroida i okolne plazme nije prevelika, asteroid pokazuje tamni način pražnjenja1 ili ga uopće nema. No, kad je razlika potencijala dovoljno velika, asteroid prelazi u način rada užarenog pražnjenja.2 U tom trenutku asteroid je komet. Iz ove perspektive, komet je jednostavno užareni asteroid, a asteroid je nesvijetleći komet. Tako isto tijelo može, uzastopno, biti komet, zatim asteroid, zatim komet itd., ovisno o promjenama u okolnom električnom polju kojem je izložen.3
2) Između asteroida i okolnog prostora dolazi do intenzivne cirkulacije iona i elektrona. Energija koju pruža ovaj intenzivni prijenos "pobuđuje" elektrone koji stvaraju fotone, otuda sjaj asteroida. Vidi: Meichsner, J. Kemija i fizika netermalne plazme, str.117
Između ostalog, ovo objašnjava zašto su, nakon nedavnog otkrića megakometa Bernardinelli-Bernstein, znanstvenici bili iznenađeni kada su otkrili da, unatoč tome što je bio daleko od Sunca, kada bi još trebao biti 'zamrznuti', megakomet je već počeo pokazivati ​​znakove aktivnosti: Megacomet Bernardinelli-Bernstein je otkriće desetljeća, evo zašto



Neočekivana aktivnost


"Općenito se smatra da je aktivnost kometa uzrokovana sublimacijom ledenog materijala što znači da većina kometa dolazi iz hladnijeg vanjskog predjela Sunčevog sustava, iza Neptuna, gdje provode većinu svog vremena, a njihove ih izdužene orbite tek nakratko približavaju Suncu i Zemlji ", dodaje Hsieh. "U razdobljima kad su blizu Sunca, oni se zagrijavaju te oslobađaju plin i prašinu kao rezultat sublimacije leda, ostavljajući iza sebe spektakularne repove."

Međutim, smatra se da su asteroidi glavnog pojasa, koji kruže između orbita Marsa i Jupitera, nalazili u toplom unutarnjem Sunčevom sustavu posljednjih 4,6 milijardi godina. Očekivalo se da će bilo kakav led na tim objektima biti davno otopljen zbog blizine Suncu. Nije se očekivala aktivnost ni na jednom od ovih objekata.

Ipak, našlo se nekoliko objekata koji su osporili ovu predodžbu. Radi se o spomenutim kometima glavnog pojasa, koje su prvi put otkrili Hsieh i David Jewitt još 2006. Ovi su objekti zanimljivi jer se smatra da je znatan dio Zemljine vode došao udarima asteroida iz glavnog asteroidnog pojasa. S obzirom da je uočena aktivnost na ovim objektima to nam daje priliku da se provjeri hipoteza o porijeklu vode na Zemlji.
kometasteroid
© Henry H. Hsieh (PSI)