Imenovani njemački kancelar Olaf Scholz jasno je istaknuo svoju namjeru da teži ka jednoj federalnoj europskoj državi. To je daleko od zbližavanja država članica Europske unije. Njegov bi plan vjerojatnije mogao uništiti EU.

Olaf Scholz
© AFP Michael Kappeler(Simbolična slika): Olaf Scholz tijekom press konferencije u Berlinu 18. studenog 2021.
Olaf Scholz, koji će uskoro preuzeti dužnost saveznog kancelara, predvodit će "semafor koaliciju" koju čine njegova stranka, SPD, Zeleni i Slobodni demokrati. Najviša mjesta su raspoređena među dotičnim stranačkim čelnicima. Tri najmoćnija mjesta idu: čelniku SPD-a Scholzu kao kancelaru; Christianu Lindneru kao ministru financija; te supredsjedateljici Zelenih, Annaleni Baerbock, koja će postati ministrica vanjskih poslova.

Osnova koalicijskog sporazuma precizirana je u dokumentu od 178 stranica s 52.000 riječi. U njemu su se koalicionci bavili nizom tema poput gospodarstva, migracija, kanabisa i klimatskih promjena. Međutim, jedan od najzanimljivijih aspekata je neskrivena ambicija nove vlade da radi na "razvoju jedne europske savezne države". Udo Bullmann, europski politički pregovarač SPD-a, čak je rekao: "vrijeme prolazi" i "ljudi ga čekaju". Hmmm. Vidjet ćemo.

Federalističke ambicije nove njemačke vlade vjerojatnije će izazvati zabrinutost u brojnim zemljama. Uključujući i Poljsku, čija je vlada jasno dala do znanja da je protiv superdržave EU. Već u lipnju 2021. predvidio sam da će federalističke ambicije EU na kraju dovesti do raskida s Poljacima. A ovaj koalicijski sporazum služi samo da se ovaj neizbježni sukob približi za još jedan korak.

Osim toga, glasnogovornik mađarskog premijera rekao je da dokument njemačke koalicije "nije europski, već jasno zapadnoeuropski program" koji je "izuzetno daleko od onoga što mislimo o svijetu i društvima u srednjoj Europi". Dodao je kako nova njemačka vlada "jasno cilja na Sjedinjene Europske Države, ali to barem čini otvoreno, umjesto da tajno širi ovlasti europskih institucija i ograničava ovlasti država članica".

Ovo je zaista zanimljiv komentar jer, općenito gledano, EU se snalazi kada djeluje tajno. S druge strane, kada se njihovi integracijski planovi objave, obično bivaju odbijeni. Kada je EU posljednji put otkrila svoje ambicije za federalnom Europom u obliku europskog ustava, Francuzi i Nizozemci su tu ideju odlučno odbili na referendumima.

Dokument Njemačke koalicije također želi vidjeti korake prema koherentnoj vanjskoj politici EU. Njime se želi ukinuti načelo jednoglasnosti i zamijeniti ga glasovanjem kvalificiranom većinom. Što znači da države članice više nemaju pravo veta na vanjsku politiku. To bi moglo dovesti do uvlačenja zemalja u inozemne angažmane na koje ne moraju nužno pristati.

Kako bi ostvarila svoje federalističke ciljeve, nova savezna vlada dat će Europskom parlamentu više ovlasti. To želi učiniti tako što će dopustiti Parlamentu da pokrene zakonodavstvo, što je trenutno jedino pravo Europske komisije. Ovaj nedostatak zakonodavne moći natjerao je mnoge da odbace Europski parlament kao nešto više od "proslavljene parlaonice". Plan savezne vlade da izabranim zastupnicima da više ovlasti mogao bi biti korak prema većoj demokratskoj odgovornosti, ali bi se u konačnici mogao pokazati kontraproduktivnim.

Europski parlament je najfederalnija od svih institucija EU, a ujedno je i daleko najekstremnija. Naime, Europska komisija često usporava neke od ekscesa u Parlamentu, zbog čega međuinstitucionalni sukobi nisu neuobičajeni. Uzmimo, na primjer, najnoviji slučaj u kojemu Parlament tuži Komisiju jer nisu dovoljno brzo sankcionirale Poljsku i Mađarsku nakon što su odbile poslušati diktate EU-a.

Da je na zastupnicima, klimatski ciljevi bi bili još ekstremniji, EU bi već imala stalnu vojsku, miješala bi se u sukobe diljem svijeta i ubrzala bi se puna integracija. Osim toga, zemlje koje odstupe od ciljeva projekta bile bi podvrgnute još oštrijim sankcijama. Nije ni čudo što suprafederalistički zastupnici u Europskom parlamentu, poput bivšeg belgijskog premijera Guya Verhofstadta, navijaju za novu njemačku vladu.

A što je s Francuzima? Scholz je već najavio da će ga njegov prvi inozemni posjet kao kancelara dovesti do Pariza. Ali nisam uvjeren da će tamo naći kolegu koji će podržati njegovu težnju za "europskom federalnom državom". Istraživanja pokazuju da je francuska javnost sve skeptičnija prema Bruxellesu, zbog čega su predsjednički kandidati te zemlje euroskeptični. Macron je, primjerice, stavio veto na proširenje EU, a čak i Michel Barnier, bivši pregovarač EU-a o Brexitu, govori o povlačenju vlasti iz Bruxellesa.

Zaista vjerujem da je federalni vlak napustio stanicu. Te su ideje bile u modi u prvom desetljeću stoljeća, ali sada ne toliko. Da biste dokazali da su građani Bruxellesa umorni od miješanja, pogledajte samo kako su euroskeptične stranke rasle diljem kontinenta u posljednjih 20 godina.

Ako savezna vlada održi svoju riječ i agresivno slijedi cilj super-EU države, među članicama će doći do velikih tenzija. Dugoročno, to bi čak moglo dovesti do toga da se neke zemlje potpuno povuku iz Unije i krenu svojim putem.