komet bb
© NOIRLab/NSF/AURA/J. da Silva/SpaceengineKomet Bernardinelli-Bernstein (BB), predstavljen u ovom umjetničkom prikazu kako bi mogao izgledati u vanjskom Sunčevom sustavu, procjenjuje se da je oko 1000 puta masivniji od tipičnog kometa.
Komet "C/2014 UN₂₇₁" poznatiji kao "Bernardinelli-Bernstein" (BB) najveći je komet koji smo ikada uočili teleskopima. Trenutno je na putu iz izvanjskih krajeva Sunčeva sustava i kreće se relativno blizu Saturnove orbite. Nova analiza podataka otkrila nešto prilično iznenađujuće.

Istraživači su otkrili da je BB postao aktivan mnogo dalje od Sunca nego što se mislilo. Komet, naime, postaje aktivan kada svjetlost sa Sunca zagrije njegovu ledenu površinu, pretvarajući led u paru i oslobađajući zarobljenu prašinu i pijesak. Nastala izmaglica, nazvana koma, može biti korisna za astronome u utvrđivanju od čega se točno sastoji određeni komet.

BB je još predaleko da bi voda sublimirala. Na temelju studija kometa na sličnim udaljenostima, vjerojatno je da je magla u nastajanju potaknuta polaganim oslobađanjem ugljičnog monoksida. Samo je jedan aktivni komet prethodno izravno promatran na većoj udaljenosti od Sunca, i to mnogo manji od BB.

"Ova opažanja guraju udaljenost aktivnih kometa dramatično dalje nego što smo dosad znali", kaže astronom Tony Farnham sa Sveučilišta Maryland (SAD).

Veličina ovog "megakometa" - promjera oko 100 km - i njegova udaljenost od Sunca kada je postao aktivan glavni su pokazatelji prisutnosti ugljičnog monoksida. Zapravo, na temelju onoga što znamo o ugljičnom monoksidu, BB je vjerojatno već stvarao komu prije no što je došao u vidokrug naših teleskopa.

"Pretpostavljamo da je BB vjerojatno bio aktivan čak i dalje, ali jednostavno ga nismo vidjeli prije. Ono što još ne znamo jest postoji li neka granična točka na kojoj počinje aktivnost kometa", dodaje Farnham.

Kako naši teleskopi i sonde postaju sve snažniji, otkrića kometa će i dalje stizati, bilo da je riječ o pronalaženju najrjeđih vrsta kometa u svemiru ili pronalaženju kometa s kemijskim sastavom koji je daleko od norme.

"Ovo je samo početak. TESS promatra stvari koje još nisu otkrivene, a ovo je neka vrsta testa onoga što ćemo još pronaći", zaključuje Farnham.