Maria Zakharova
© Anton Novoderezhkin/TASSSlužbena glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova
Rusko ministarstvo vanjskih poslova kaže da želi okončati 8-godišnje krvoproliće u Donbasu pred kojim su i Ukrajina i Zapad zatvarali oči.

Dok su naoružavali Ukrajinu, Zapad je zadnjih osam godina ignorirao "more krvi" u Donbasu, a sada tvrdi da je Moskva agresor - sada kada je Moskva uskočila kako bi prekinula sukob, izjavila je u četvrtak za RT glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova.

Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je vojnu operaciju u Ukrajini u ranim jutarnjim satima u četvrtak, tvrdeći da je potrebno "demilitarizirati i denacificirati" susjednu državu. Kijev je optužio Rusiju za agresiju, dok su SAD, EU i NATO to nazvali "ničim izazvanom" invazijom. Moskva inzistira da to nije tako.

Najavljujući operaciju, Putin je rekao da je "glavni cilj zaustaviti eskalaciju rata koji traje već osam godina i zaustaviti rat", rekla je Zaharova za RT u ekskluzivnom intervjuu.

"Rusija nije počinila agresiju bilo koje vrste", inzistirala je Zaharova. "Ovo nije počelo jučer. Postoji more krvi koje se pojavilo u proteklih 8 godina", dodala je, misleći na sukob u regijama Donjeck i Lugansk, koje je Rusija u ponedjeljak priznala kao neovisne države.
Glavni cilj je zaustaviti eskalaciju rata koja traje već osam godina, zaustaviti ovaj rat
Donjeck i Lugansk odvojili su se od Ukrajine 2014., nakon što je puč (koji je podržavao Zapad) svrgnuo demokratski izabranu vladu u Kijevu. Zakharova je napomenula da su dvije samoproglašene republike prije osam godina održale referendum, rekavši da ne žele ostati u Ukrajini, ali su i Moskva i Zapad to odbili i pokušali ponovno sastaviti "slomljenu" zemlju.

Na pitanje o izjavi predsjednika Volodimira Zelenskog da Ukrajina želi mir, Zaharova se zapitala zašto se Ukrajina naoružava i odbija pregovarati s Donbasom.

"Ako je Ukrajina htjela mir, zašto su dobili svo to oružje" iz cijelog svijeta, rekla je glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova za RT, dodajući: "Bilo je jasno da se radi o napadačkom oružju. S kim su se oni borili? Sa svojim vlastitim ljudima na jugoistoku Ukrajine i često su govorili o zauzimanju Krima." Poluotok je izglasao ponovno priključenje Rusiji u ožujku 2014., ali Ukrajina i njezini zapadni pristaše odbili su to priznati, nazivajući to "aneksijom".

Zakharova je također istaknula da su najviši ukrajinski dužnosnici posljednjih tjedana otvoreno i javno iznijeli ideju o nabavi nuklearnog oružja, ističući da je to činjenica, a ne nešto što tvrde ruski obavještajci.

Podjele u Ukrajini su veće od samih Donjecka i Luganska, dodala je Zakharova, optužujući naoružane skupine sa simbolima iz nacističkog doba - poput ozloglašenog bataljuna Azov - da imaju utjecaj na veći dio zemlje.

Godinama su zapadni mediji bili toliko zabrinuti za ljudska prava u mjestima poput Južnog Sudana i Mjanmara, a šutjeli su o svemu tome i ignorirali da je više od 13.000 ljudi umrlo u Donbasu - mnogi od njih civili, rekla je Zarahova. Dok im je Rusija pružala humanitarnu pomoć, Kijev ih je opsjedao prekidajući trgovinu, financije, pa čak i komunalne usluge. Zakharova je napomenula da je kanal za vodu prema Krimu sada ponovno u funkciji nakon što ga je Ukrajina "zločinsko" zatvorila prije nekoliko godina.