biden russia america us
© One World
Mnogo veći rat, koji bi mogao opasno eskalirati u Treći svjetski rat, spriječen je preventivnom specijalnom operacijom Rusije u Ukrajini usmjerenoj na neutraliziranje latentnih, neposrednih i gorućih prijetnji SAD-a i NATO-a koje dolaze iz te zemlje. To vojnu misiju Moskve doista čini mirovnom misijom budući da je euroazijska velika sila odgovorno nastojala spriječiti Treći svjetski rat, a ne ga potaknuti. Rusija uistinu više nije imala drugog izbora nego djelovati upravo sada.

Najnovija priča, u informacijskom ratovanju zapadnih vodećih medija predvođenih SAD-om protiv Rusije, jest ta da je predsjednik Putin upravo izazvao Treći svjetski rat, ali stvarnost je da ga je on upravo spriječio. To se vidi iz obraćanja ruskog čelnika svom narodu u četvrtak rano ujutro i trebalo bi biti jasno onima koji uistinu žele znati istinu o tome što se upravo dogodilo.

Kao što je autor objasnio u svojim najnovijim analizama o tome kako "Ruska kampanja 'Šok i strahopoštovanje' u Ukrajini ima za cilj rješavanje europske raketne krize" i "Ruska specijalna operacija u Ukrajini će obnoviti globalnu stratešku stabilnost", kao i u svom članku " Tragom geostrateškog niza pokušaja SAD-a da obuzda Rusiju", euroazijska velika sila jednostavno vodi preventivni rat prije nego što SAD počne svoj planirani Treći svjetski rat.

Ukratko, SAD i njihovi protu-ruski NATO saveznici potajno su uspostavljali vojne objekte u Ukrajini za pokretanje vlastitog predstojećeg rata protiv te susjedne nuklearne sile. Washington je, za početak, želio neutralizirati moskovske nuklearne sposobnosti drugog udara [u strategiji nuklearnog ratovanja, sposobnost drugog udara (ili uzvratni udar) predstavlja garantiranu sposobnost neke zemlje da na nuklearni napad odgovori snažnom nuklearnom protu-odmazdom, op.prev.] kroz regionalno raspoređivanje "proturaketnih sustava" i udarnog oružja, uključujući i potencijalne hipersonične projektile, čak i u samoj Ukrajini.

To se poklopilo sa povlačenjem SAD-a iz paktova o strateškom naoružanju, kao što su Ugovor o antibalističkim raketama (ABM), Ugovor o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) i Ugovor o otvorenom nebu, koji su svi destabilizirali europsku sigurnost i što je uzrokovalo da su američke vojne namjere još više potaknule nesigurnosti za Rusiju.

Govor predsjednika Putina u ponedjeljak navečer, kada je najavio priznanje Republika Donbasa od strane Rusije, pomno je opisao egzistencijalnu prirodu prijetnje koju tajna vojna infrastruktura SAD-a i NATO-a u Ukrajini predstavlja za Rusiju. Opisao je njihove zračne luke, baze i luke u Ukrajini, za koje je upozorio da će se uskoro koristiti za napad na njegovu vlastitu zemlju, nakon što bi vjerojatno neutralizirali rusku sposobnost za nuklearni uzvratni udar.

U govoru u četvrtak ujutro, usporedio je tri desetljeća dugo smiravanje post-sovjetske Rusije sa NATO-m (predvođenog SAD-om) sa Staljinovim smirivanjem nacističke Njemačke prije Drugog svjetskog rata, izjavljujući da:
"Nećemo napraviti ovu pogrešku drugi put. Nemamo pravo na to. Oni koji teže globalnoj dominaciji javno su označili Rusiju kao svog neprijatelja."
Prema ruskim obavještajnim službama, "Ako pogledamo slijed događaja i pristigla izvješća, obračun Rusije i tih snaga se ne može izbjeći. Samo je pitanje vremena. Oni se spremaju i čekaju pravi trenutak."

"Nisu nam ostavili nikakvu drugu opciju za obranu Rusije i našeg naroda, osim one koju smo danas prisiljeni koristiti", otkrio je predsjednik Putin, zbog čega "u ovim okolnostima moramo poduzeti hrabre i hitne mjere".

Zatim je objavio ono što se naširoko tumači kao nuklearno upozorenje NATO-u: "Bez obzira na to tko nam pokuša stati na put ili tim više stvara prijetnje našoj zemlji i našem narodu, oni moraju znati da će Rusija odmah reagirati, a posljedice će biti takve kakve niste vidjeli u cijeloj svojoj povijesti."

Zbog svih tih razloga, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova je pojasnila da
"...to nije početak rata, to je sprječavanje situacije koja bi mogla dovesti do globalnog vojnog sukoba".
Ono što je htjela reći je upravo ono isto što je sam predsjednik Putin rekao, naime da je mnogo veći rat, koji bi mogao opasno eskalirati u Treći svjetski rat, izbjegnut ruskom preventivnom specijalnom operacijom u Ukrajini usmjerenoj na neutraliziranje latentnih, neminovnih i gorućih prijetnji SAD-a i NATO-a iz te zemlje. To vojnu misiju Moskve čini doista mirovnom misijom budući da je euroazijska velika sila odgovorno nastojala spriječiti Treći svjetski rat, a ne ga potaknuti. Rusija uistinu nije imala izbora nego djelovati sada.

To je zato što je predsjednik Putin, također u četvrtak ujutro, otkrio da "Čak i sada, sa širenjem NATO-a na istok situacija za Rusiju iz godine u godinu postaje sve gora i opasnija." Kako je rekao:
"Činjenica je da smo u proteklih 30 godina strpljivo pokušavali postići dogovor s vodećim zemljama NATO-a o načelima jednake i nedjeljive sigurnosti u Europi. Kao odgovor na naše prijedloge, mi smo se uvijek suočavali ili s ciničnom obmanom i lažima ili pokušajima pritiska i ucjena, dok se sjevernoatlantski savez nastavljao širiti unatoč našim prosvjedima i zabrinutosti. Njegov vojni stroj se kreće i, kao što sam rekao, približava se samoj našoj granici."
Stoga je razumljivo zašto je Rusija konačno morala djelovati.

A predsjednik Putin je već 21. prosinca iznio svoj rezervni plan kada je govorio na "proširenom sastanku odbora Ministarstva obrane". Tada je rekao da se:
"...ono što oni rade, pokušavaju ili planiraju učiniti u Ukrajini, se ne događa tisućama kilometara udaljeno od naše nacionalne granice. To je na pragu naše kuće. Moraju shvatiti da mi jednostavno nemamo nigdje dalje da se povućemo."
Taj se događaj poklopio s ruskom objavom njihovih zahtjeva za sigurnosno jamstvo prema SAD-u i NATO-u za osiguranje integriteta crvenih linija njihove nacionalne sigurnosti. Moskva je zatražila pravna jamstva za zaustavljanje kontinuiranog širenja bloka na istok, uklanjanje udarnog oružja s ruskih granica i povratak na kontinentalni vojni status quo sadržan u sada nevažećem Temeljnom zakonu Rusije i NATO-a iz 1997. godine.

Nažalost, Zapad predvođen SAD-om odbio je posljednju priliku za diplomatsko rješenje.

Da Rusija nije djelovala sada u četvrtak, vrlo je vjerojatno da bi SAD iskoristio (pod izgovorom treće runde neprijateljskog građanskog rata koji je isprovocirao Kijev prošlog vikenda u istočnoj Ukrajini) građanski rat da izvrši hitne udare na tu zemlju pod lažnim izgovorom da je "obrani", dok bi se u stvarnosti sve to događalo zbog tajnog nastojanja da se pogorša sigurnost Rusije kako je već objašnjeno.

Predsjednik Putin stoga nije imao izbora nego da u četvrtak ujutro započne specijalnu operaciju svoje vojske u Ukrajini, čime je vjerojatno izbjegnut Treći svjetski rat koji bi s vremenom neizbježno uslijedio da je Rusija nastavila smirivati ​​SAD, budući da ta nuklearna supersila nikada nije bila iskrena o poštivanju crvenih linija nacionalne sigurnosti svojih kolega.