Nova naučna studija pokazala je povezanost između depresije i promena u krvnim ćelijama, kao i izmene oblika i funkcije imunih ćelija

depresija hormoni
© ShutterstockNaučna studija je otkrila da depresija može izazvati negativne fiziološke promene u telu, uključujući upalu i povećano lučenje hormona stresa
Nova naučna studija je otkrila da depresija može izazvati negativne fiziološke promene u telu, uključujući upalu i povećanu proizvodnju određenih hormona povezanih sa stresom.

Studiju, objavljenu u časopisu Translational Psychiatry sproveli su u zajedničkom istraživanju naučnici sa Univerziteta u Cirihu (University of Zurich) u Švajcarskoj, Tehničkog Univerziteta (Tehnische Universitat) u Drezdenu i Maks Plank (Max-Planck) sa Instituta u Nemačkoj.

Fiziološki odgovori na depresiju mogu uzrokovati da membrana imune ćelije izgubi sposobnost da održi svoj oblik i unutrašnju organizaciju, utičući na njenu funkciju i možda dovodeći do drugih oboljenja.

Unapređenje bioloških i psiholoških terapija

Glavni autor studije dr Andreas Walther je pokrenuo istraživanje dok je radio kao postdoktorant na katedri za biopsihologiju na Tehnische Universitat u Drezdenu. Dr Walther smatra da je neophodno unaprediti biološke i psihološke terapije za efikasnije, dugoročno i održivije lečenje depresivnih stanja.
"Radimo paralelno na istraživanju farmakoloških terapija za poboljšanje disfunkcionalnih kognitivnih i emocionalnih procesa. Zaista, po mom mišljenju, samo holistički pristup može razumeti i efikasno lečiti ovaj složeni poremećaj i nadamo se, sprečiti mnogo patnje u budućnosti", kazao je dr Walther.
Šta je pokazalo skeniranje krvnih ćelija

Studija je ispitivala 69 osoba koje su imale visok rizik od razvoja depresivnih poremećaja, kao i 70 osoba koje su došle na kontrolu zbog trenutnih tegoba. Učesnici su bili podvrgnuti kliničkoj evaluaciji korišćenjem globalno priznatog procesa kliničkog intervjua za dijagnostikovanje stanja mentalnog zdravlja, poznatog kao "Composite International Diagnostic Interviev".

Metodom istraživanja veštačke inteligencije skenirano je preko 16 miliona slika krvnih zrnaca. Ove slike su zatim klasifikovane u glavne tipove krvnih zrnaca i merene korišćenjem parametara kao što je veličina ćelije, njihove sposobnosti da promene oblik i pokažu deformitet ćelijske membrane.

Naučnici su otkrili da su ćelije imunog sistema monociti, limfociti i neutrofili najviše podložne promenama kod pacijenata sa hroničnim depresivnim poremećajem. Kod onih koji su se javili na kontroni pregled zbog trenutnih tegoba ovakvi deformiteti ćelija nisu uočeni.

Zaključak je da depresija izaziva hroničnu upalu i utiče na povećanje hormona stresa. Oba ova efekta mogu potencijalno da ometaju strukturu imunih ćelija deformišući njihov oblik.

Šta kažu psihijatri?

Dr Jean Kim, klinička asistentkinja psihijatrije na Univerzitetu Džordž Vašington (George Washington University), je ovo otkriće nazvala zanimljivim, ali je naglasila da je potrebno više istraživanja da bi se razumele šire implikacije i povezanost ovih faktora.
"Ako buduće studije nastave da daju ovakve ili slične rezultate i nalaze, potencijalno bi se, jednog dana, mogao razviti test krvi za "otkrivanje" depresivnih poremećaja koji bi bio veoma koristan, a to bi omogućilo i kvalitetnije lečenje pacijenata."
Dr Sheldon Zablow, docent dečije psihijatrije na Medicinskom fakultetu UC San Dijego objasnio je da hronična upala, kao i hronična depresija, podstiču lučenje širokog spektra hormona, među kojima je i kortizol koji utiču na to da se bela krvna zrnca deformišu.
"Depresijom uslovljena izmenjenost belih krvnih zrnaca smanjuje njihovu sposobnost da se bore protiv raznih infekcija i organizam postaje podložniji obolevanju od nekih bolesti među kojima se posebno izdvajaju bolesti srca, demencija, dijabetes i pojedine autoimune bolesti", kaže dr Sheldon Zablow.