Nedostatak vitamina B12 kod dojenčadi dovodi do slabog motoričkog razvoja i anemije, prema studiji iz Burkine Faso koju je provelo Sveučilište u Kopenhagenu i Liječnici bez granica. Nedostatak B12 je ogroman, ali zanemaren problem, a pomoć u hrani koju trenutno dostavljamo ne pomaže. Prema istraživačima, problem zahtijeva nova rješenja.

brain defect vegan

Na lijevoj strani slike je mozak djevojčice stare 6. mjeseci kojoj su roditelji vegetarijanci. Vidi se veliko smanjenje mozga (atrofija) zbog nedostatka vitamina B12.

Na desnoj strani slike je prikaz njenog oporavljenog mozga nakon terapije sa vitaminom B12.
U Danskoj, slučajevi slabog psihomotoričkog razvoja se redovito viđaju kod male djece koja su odgajana na veganskoj prehrani, iako se takvi ishodi mogu spriječiti dnevnim dodacima B12. Ali za djecu u zemljama s niskim dohotkom, šanse da ikada zadovolje svoje potrebe za vitaminom B12 su daleko gore.

To se očituje u raširenom nedostatku B12 među malom djecom u Burkini Faso, izvještava studija Sveučilišta u Kopenhagenu koja je provedena u suradnji s Liječnicima bez granica (Doctor's Without Borders). Rezultati su objavljeni u časopisu Plos Medicine.

Nedostatak vitamina B12 ne može samo dovesti do anemije, već može oštetiti živčani sustav. A za malu djecu, B12 je ključan za razvoj mozga.

"Među brojnom djecom koja su sudjelovala u našem istraživanju, otkrili smo snažnu korelaciju između nedostatka vitamina B12 i slabog motoričkog razvoja i anemije", tvrdi Henrik Friis, prvi autor studije i profesor na Odjelu za prehranu, tjelovježbu i sport Sveučilišta u Kopenhagenu.

Kada je u pitanju pothranjenost, dugi niz godina u cijelom svijetu je fokus na nedostatke vitamina A, cinka i željeza, dok postoji malo istraživanja o nedostatku B12.

"Nedostatak B12 jedan je od najčešće zanemarenih problema kada je u pitanju pothranjenost. I nažalost, možemo vidjeti da pomoć u hrani koju danas pružamo nije dovoljna", kaže Henrik Friis, koji se dugi niz godina bavi prehranom i zdravljem u zemljama s niskim dohotkom.

U istraživanju je sudjelovalo preko 1000 djece s akutnom pothranjenošću u dobi od 6-23 mjeseca. Razine B12 kod djece mjerene su i prije i nakon tri mjeseca dnevnih obroka koji sadrže preporučenu količinu B12. Kad je studija započela, dvije trećine djece imale su niske ili granične razine B12.

Kratkoročna pomoć u hrani ne ispunjava zalihe B12

"Tijekom razdoblja kada su djeca dobivala dodatnu hranu, njihove razine B12 su se povećale, da bi se onda značajno smanjile nakon što smo prekinuli program. Unatoč tome što smo im davali dodatnu hranu unutar tri mjeseca, njihove zalihe B12 su ostale daleko od normalne. A tipični program pomoći u hrani traje samo četiri tjedna," kaže Henrik Friis.

Čak i nakon tri mjeseca dodatne prehrane, jedna trećina djece nastavila je imati pohranjene niske ili granične razine B12. Nesretno objašnjenje je da postoji ograničenje koliko se B12 može apsorbirati.

"Dječja crijeva mogu apsorbirati samo 1 mikrogram B12 po obroku. Dakle, ako djetetu nedostaje 500 mikrograma, to će potrajati mnogo dulje od nekoliko tjedana dok ima pristup pomoći u hrani", objašnjava Vibeke Brix Christensen, pedijatar i medicinski savjetnik Liječnika bez granica i koautor studije.

"Nadalje, dugoročni programi pomoći nisu realni, jer humanitarne organizacije pokušavaju skratiti trajanje režima liječenja kako bi za isti novac mogli opsluživati ​​veći broj djece", nastavlja Vibeke Brix Christensen .

Ona ističe da bi moglo biti važno podijeliti potrebnu količinu vitamina B12 na nekoliko obroka, što bi djeci vjerojatno omogućilo da svaki put apsorbiraju istu količinu B12. No, problem je u tome što ako se među djecom u zemljama s niskim dohotkom pojavi rašireni nedostatak B12, teško je bilo što poduzeti po tom pitanju.

Potrebna su nova rješenja

Sprečavanje nedostatka B12 bilo bi najbolji način djelovanja. Nažalost, prema profesoru Friisu, trajna se rješenja tek trebaju realizirati.

Budući da naša tijela ne mogu sama proizvoditi B12, moramo ga unositi hranom životinjskih porijekla ili pomoću sintetičkih dodataka. Međutim, u mnogim zemljama s niskim dohotkom pristup hrani životinjskog podrijetla je nevjerojatno težak za opću populaciju. Moglo bi se zapitati, jesu li tablete ili obogaćene namirnice put do prevencije?

"Moguće, ali problem u zemljama s niskim dohotkom su loši resursi i slabi zdravstveni sustavi. Dijeljenje tableta milijunima i milijunima ljudi nije isplativo. A da bi se hrana obogatila B12, on se mora dodati namirnicama koje su dostupne siromašnima. To zahtijeva industrijsku ekspanziju, jer mnogi ljudi trenutno jedu samo ono što sami mogu proizvesti. Nadalje, to zahtijeva zakon koji se ne temelji na dobrovoljnom sudjelovanju", kaže Henrik Friis, koji više vjeruje u druge vrste rješenja:

"Pojedinačna bi se kućanstva mogla potaknuti na držanje kokoši, a možda i koza, koje bi majka mogla uzgajati i imati ih kao namirnice životinjskog podrijetla. Konačno, potrebno je raditi na razvoju fermentiranih proizvoda s bakterijama koje proizvode B12 - nešto što još uvijek postoji, ali na čemu već rade istraživači i tvrtke", zaključuje Henrik Friis.

Istraživači su u dijalogu s UNICEF-ovim odjelom za opskrbu, sa sjedištem u Kopenhagenu, o tome kako se proizvodi za liječenje umjerene do akutne pothranjenosti mogu poboljšati.

ČINJENICE:

ZAČARANI KRUG
  • Nedostatak B12 može se prenijeti s majke na dijete. Ako majka ima manjak B12, i njeno dijete će se roditi s nedostatkom B12, prije nego što dobije majčino mlijeko s premalo B12. Nedostatak B12 kod djeteta može utjecati na stvaranje i regeneraciju crijevnih stanica. Posljedično, djetetova sposobnost da apsorbira B12 i druge vitalne hranjive tvari bit će smanjena. Na taj način nedostatak B12 pridonosi razvoju pothranjenosti.
O AKUTNOJ POTHRANJENOSTI
  • Od 2010. Odjel za prehranu, tjelovježbu i sport (NEXS) na Sveučilištu u Kopenhagenu surađivao je sa WHO-om i UNICEF-om, između ostalih, s naglaskom na poboljšanju hitne pomoći u hrani koja se koristi u borbi protiv pothranjenosti djece.
  • Prema UNICEF-u, oko 200 milijuna djece mlađe od pet godina u svijetu pati od pothranjenosti. Pothranjenost pridonosi smrti tri milijuna djece svake godine.
  • Akutnu pothranjenost u djece karakteriziraju djeca koja su premršava srazmjerno svojoj visini. Globalno se procjenjuje da je oko 50 milijuna djece akutno pothranjeno, pri čemu dvije trećine njih pati od umjerene pothranjenosti, a preostala trećina pati od teške akutne pothranjenosti.
  • Danas samo oko 20% teško pothranjene djece dobiva hitnu pomoć u hrani.
O STUDIJI
  • U istraživanju je sudjelovalo 1.609 djece iz Burkine Faso s umjerenom do akutnom pothranjenošću. Istraživači su uspjeli izmjeriti razine kobalamina u serumu kod 1192 te djece.
  • Djeca su dobivala tri različite vrste obroka kao pomoć u hrani, a sve su bile u skladu sa standardima SZO-a.
  • Studija je ponovna analiza podataka prikupljenih u Burkini Faso u okviru istraživačkog projekta TREATFOOD.
_________________________________

Izvor priče: Referenca časopisa:
  • Henrik Friis, Bernardette Cichon, Christian Fabiansen, Ann-Sophie Iuel-Brockdorff, Charles W. Yaméogo, Christian Ritz, Ruth Frikke-Schmidt, André Briend, Kim F. Michaelsen, Vibeke B. Christensen, Suzanne Filteau, Mette F. Olsen. Serumski kobalamin u djece s umjerenom akutnom pothranjenošću u Burkini Faso: Sekundarna analiza randomiziranog ispitivanja. PLOS Medicine, 2022.; 19 (3): e1003943 DOI: 10.1371 / journal.pmed.1003943