Nancy Pelosi
© AP/predsjednica Zastupničkog doma Chiang Ying-yingNancy Pelosi • Taipei, Tajvan • 3. kolovoza 2022.
U ožujku ove godine, kineski predsjednik Xi Jinping prekorio je američkog predsjednika Joea Bidena zbog Ukrajine, napomenuvši da su "za pljesak bile potrebne dvije ruke" (referenca na ulogu koju su SAD odigrale u raspirivanju rusko-ukrajinske krize), i izjavivši " Onaj tko je vezao zvono za Tigra mora ga skinuti", kineski aforizam koji je u osnovi govorio da je na SAD-u da riješi probleme za koje je odgovoran.

Tijekom tog istog razgovora, predsjednik Xi također je optužio svog američkog kolegu za izjave američkih dužnosnika - uključujući i samog Bidena - koje su sugerirale da se Sjedinjene Države udaljavaju od svoje povijesne predanosti politici 'Jedne Kine' u vezi s Tajvanom koji je desetljećima podupirao američko-kineske odnose. Xi je primijetio da je "izravan uzrok" trenutačne napetosti u odnosima to što "neki ljudi na strani SAD-a nisu slijedili važan zajednički dogovor koji smo postigli".

SAD, dodao je Xi, nisu uspjele ispuniti gotovo sva svoja obećanja Kini u vezi s izbjegavanjem sukoba, istovremeno promičući duboko ukorijenjene predodžbe o Kini kao "izmišljenom neprijatelju" dok šalju pogrešan signal snagama za "neovisnost Tajvana", nešto što je Xi opisao kao "vrlo opasno". Nastavak takvog političkog smjera bi, istaknuo je predsjednik, imao "remetilački učinak" na kinesko-američke odnose.

Dana 2. kolovoza, predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa, Nancy Pelosi, nenajavljeno je svratila na Tajvan. Ovo putovanje je obavljeno unatoč zajedničkim upozorenjima Kine da će njezin posjet "dovesti do nečuvenog političkog utjecaja", te da kineska vojska "neće sjediti prekriženih ruku" ako Pelosi sleti u Taipei. Posjet Pelosi, broj dva u liniji nasljeđivanja predsjednika Sjedinjenih Država, namjerno je provokativan potez koji je, čini se, učinjen neovisno o koordinaciji sa State Departmentom, Ministarstvom obrane ili Bijelom kućom.

Ja sam, zajedno s drugim bivšim dužnosnicima američke obavještajne službe i nacionalne sigurnosti, savjetovao predsjednika Bidena da ograniči posjet iz zabrinutosti da bi to pokrenulo događaje koji bi mogli rezultirati kineskom invazijom na Tajvan i izravnim američko-kineskim vojnim sukobom. Bijela kuća odbila je miješati se u ono što je smatrala radom zasebne grane vlasti.

Malo je sumnje da je Kina učinila sve što je bilo u njezinoj moći osim da sruši Pelosiin zrakoplov kako bi odvratila predsjednicu Zastupničkog doma da odustane od posjeta Tajvanu. Sa stajališta nacionalnog kredibiliteta, Kina je doslovno sve stavila na kocku. Nije vjerojatan ishod da Kina ne učini ništa suočena s očitom provokacijom od strane SAD-a, preko Pelosi.

Sada se postavlja pitanje što će Kina učiniti? Sadašnja diplomatska karta je, u svakom slučaju, iscrpljena. Iako je Kina nametnula određene ekonomske sankcije Tajvanu, realnost je da karta sankcija, kako je Kina koristi, nije dovoljna da odgovori na provokaciju Pelosi.

To ostavlja vojni odgovor.

Kina se već uključila u neviđenu mobilizaciju vojnih resursa, prema nekim podacima okupivši više od 40 brigada, zajedno sa značajnim snagama protuzračne obrane i balističkih projektila, stotinama zrakoplova i desecima brodova. Prema gruboj računici, to iznosi oko 250.000 vojnika i ne čini se da je mobilizacija završena. Kina je objavila da će održavati vježbe bojevog gađanja oko periferije Tajvana, uključujući neke koje zadiru u ono što Tajvan smatra svojim suverenim prostorom, a koje će trajati od 4. kolovoza, dan nakon odlaska Pelosi s Tajvana, do 7. kolovoza.

Postoje znatni troškovi, kako u smislu fiskalnih resursa tako i političkog kapitala, vezanog za vojne vježbe ovog razmjera tijekom razdoblja krize. Mobilizirajući ovu količinu vojnih resursa, Kina je stvorila situaciju "iskoristi ili izgubi" u kojoj vojna održivost okupljenih snaga s vremenom nestaje. Ključno pitanje na koje treba odgovoriti jest hoće li se Kina zadovoljiti jednostavnim slanjem signala Tajvanui vratiti svoje snage u njihove vojarne nakon završetka vježbi, ili ako kineska vlada utvrdi da je crvena linija pređena, i kao takva naredi svojoj vojsci prijelaz s vježbe bojeve vatre na stvarnu invaziju.

Odgovor na ovo pitanje mogao bi vrlo dobro počivati ​​na bilo kojem paralelnom diplomatskom putu koji Kina može uspostaviti s Tajvanom i SAD-om. Ako i Tajvan i SAD mogu pružiti značajna uvjeravanja da posjet Pelosi nije odraz trenutne politike SAD-a i Tajvana, možda postoji mogućnost da se Kina zadovolji jednostavnim pokazivanjem mišića.

Međutim, posjet Pelosi je sam po sebi nusprodukt političkog trenda u SAD-u i Tajvanu izgrađenog na ideji tajvanske neovisnosti. Ako se ova percepcija ne može promijeniti, onda je Kina svojim ustavom dužna poduzeti mjere u skladu s očuvanjem kineskog suvereniteta nad Tajvanom. To bi, naravno, značilo rat. Da ne bude sumnje - Nancy Pelosi je slijetanjem u Tajvan vezala zvono za tigra. Sada je na Joeu Bidenu da ga skine. Sada je pitanje hoće li tigar surađivati.
O autoru:
Scott Ritter bivši je obavještajni časnik američkih marinaca i autor knjige Razoružanje u vrijeme perestrojke: Kontrola naoružanja i kraj Sovjetskog Saveza. Služio je u Sovjetskom Savezu kao inspektor za provedbu INF sporazuma, služio je u stožeru generala Schwarzkopfa tijekom Zaljevskog rata, a od 1991. do 1998. služio je kao glavni inspektor za oružje pri UN-u u Iraku. G. Ritter trenutačno piše o pitanjima koja se odnose na međunarodnu sigurnost, vojna pitanja, Rusiju i Bliski istok, kao i kontrolu naoružanja i neproliferaciju. Pratite ga na Twitteru @RealScottRitter i na Telegramu @ScottRitter