Orban
© UnknownHungarian PM Viktor Orban speaks to Conservative Political Action Conference (CPAC) in Dallas, August 4, 2022
Europa treba "snažnu Ameriku sa snažnim vođom" ako želi imati nade za okončanje sukoba u Ukrajini, upozorio je u četvrtak mađarski premijer Viktor Orban na Konferenciji konzervativne političke akcije (CPAC) u Teksasu. Trenutna strategija koju prihvaćaju "globalistički čelnici" služi za produljenje sukoba, koji se može okončati samo razgovorima između SAD-a i Rusije, dodao je.

Orban je okupljenima rekao da je čudno da čelnik male europske zemlje bude pozvan da drži predavanje globalnoj supersili. Nakon što je iznio mađarska politička stajališta i taktike kojima ih je promovirao, na kraju se dotaknuo sukoba u Ukrajini.

"Ukrajina je naš susjed. U potpunosti smo solidarni s njima", rekao je Orban okupljenima u CPAC-u, dodavši daruska je intervencija do sada natjerala blizu milijun izbjeglica u Mađarsku. To je gotovo desetina ukupnog stanovništva Mađarske, istaknuo je .

"Po mom mišljenju, strategija globalističkih vođa eskalira i produžuje rat i smanjuje šanse za mir", ustvrdio je. "Bez američko-ruskih pregovora nikada neće biti mira u Ukrajini. Sve će više ljudi ginuti i patiti, a naša će gospodarstva doći na rub kolapsa."

"Mi u susjedstvu Ukrajine očajnički trebamo jake vođe koji su sposobni pregovarati o mirovnom sporazumu... Trebamo jaku Ameriku sa snažnim vođom"

"Ne mogu vam reći što da radite. To je vaša suverena odluka. Mogu vam, međutim, reći jednu stvar: samo su jake vođe sposobne sklopiti mir", rekao je Orban na CPAC-u.

Mađarski premijer bio je otvoreni kritičar politike ekonomskog rata SAD-a i EU protiv Moskve. Prošlog mjeseca je rekao da sankcije nisu pomogle Ukrajini ili zaustavile ruske trupe, već su onesposobile europska gospodarstva. U radijskom intervjuu za mađarsku stanicu, Orban je rekao da je EU "pucala sama sebi u pluća i dahće za zrakom", te da kreira politiku temeljenu na pogrešnim pretpostavkama, koju je hitno potrebno preispitati.

Visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell odgovorio je osudivši Orbanove komentare, rekavši da vodstvo u Bruxellesu ne misli da su sankcije bile pogreška, već "ono što smo morali učiniti i nastavit ćemo činiti".

SAD je opetovano rekao da je svaka odluka o sklapanju mira u potpunosti na ukrajinskoj vladi, dajući joj pritom bezuvjetnu potporu u novcu i oružju. Krajem ožujka Kijev je gotovo postigao sporazum s Moskvom, ali je odstupio nakon što je britanski premijer Boris Johnson obavijestio predsjednika Vladimira Zelenskog da Zapad nije voljan sklopiti mir s Rusijom, prema ukrajinskim medijima.

Rusija je poslala trupe u Ukrajinu 24. veljače, navodeći kao razlog neuspjeh Kijeva da provede sporazume iz Minska, osmišljene da regijama Donjeck i Lugansk daju poseban status unutar ukrajinske države. Protokoli, uz posredovanje Njemačke i Francuske, prvi su put potpisani 2014. Bivši ukrajinski predsjednik Pjotr ​​Porošenko od tada je priznao da je glavni cilj Kijeva bio iskoristiti primirje za kupnju vremena i "stvoriti moćne oružane snage".

U veljači 2022. Kremlj je priznao republike Donbasa kao neovisne države i zatražio da se Ukrajina službeno proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti niti jednom zapadnom vojnom bloku. Kijev inzistira da je ruska ofenziva bila potpuno ničim izazvana.