Orban
© Unknown
Hungarian PM Viktor Orban speaks to Conservative Political Action Conference (CPAC) in Dallas, August 4, 2022
Europa treba "snažnu Ameriku sa snažnim vođom" ako želi imati nade za okončanje sukoba u Ukrajini, upozorio je u četvrtak mađarski premijer Viktor Orban na Konferenciji konzervativne političke akcije (CPAC) u Teksasu. Trenutna strategija koju prihvaćaju "globalistički čelnici" služi za produljenje sukoba, koji se može okončati samo razgovorima između SAD-a i Rusije, dodao je.

Orban je okupljenima rekao da je čudno da čelnik male europske zemlje bude pozvan da drži predavanje globalnoj supersili. Nakon što je iznio mađarska politička stajališta i taktike kojima ih je promovirao, na kraju se dotaknuo sukoba u Ukrajini.

"Ukrajina je naš susjed. U potpunosti smo solidarni s njima", rekao je Orban okupljenima u CPAC-u, dodavši daruska je intervencija do sada natjerala blizu milijun izbjeglica u Mađarsku. To je gotovo desetina ukupnog stanovništva Mađarske, istaknuo je .

"Po mom mišljenju, strategija globalističkih vođa eskalira i produžuje rat i smanjuje šanse za mir", ustvrdio je. "Bez američko-ruskih pregovora nikada neće biti mira u Ukrajini. Sve će više ljudi ginuti i patiti, a naša će gospodarstva doći na rub kolapsa."

"Mi u susjedstvu Ukrajine očajnički trebamo jake vođe koji su sposobni pregovarati o mirovnom sporazumu... Trebamo jaku Ameriku sa snažnim vođom"

"Ne mogu vam reći što da radite. To je vaša suverena odluka. Mogu vam, međutim, reći jednu stvar: samo su jake vođe sposobne sklopiti mir", rekao je Orban na CPAC-u.

Mađarski premijer bio je otvoreni kritičar politike ekonomskog rata SAD-a i EU protiv Moskve. Prošlog mjeseca je rekao da sankcije nisu pomogle Ukrajini ili zaustavile ruske trupe, već su onesposobile europska gospodarstva. U radijskom intervjuu za mađarsku stanicu, Orban je rekao da je EU "pucala sama sebi u pluća i dahće za zrakom", te da kreira politiku temeljenu na pogrešnim pretpostavkama, koju je hitno potrebno preispitati.

Visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell odgovorio je osudivši Orbanove komentare, rekavši da vodstvo u Bruxellesu ne misli da su sankcije bile pogreška, već "ono što smo morali učiniti i nastavit ćemo činiti".

SAD je opetovano rekao da je svaka odluka o sklapanju mira u potpunosti na ukrajinskoj vladi, dajući joj pritom bezuvjetnu potporu u novcu i oružju. Krajem ožujka Kijev je gotovo postigao sporazum s Moskvom, ali je odstupio nakon što je britanski premijer Boris Johnson obavijestio predsjednika Vladimira Zelenskog da Zapad nije voljan sklopiti mir s Rusijom, prema ukrajinskim medijima.

Rusija je poslala trupe u Ukrajinu 24. veljače, navodeći kao razlog neuspjeh Kijeva da provede sporazume iz Minska, osmišljene da regijama Donjeck i Lugansk daju poseban status unutar ukrajinske države. Protokoli, uz posredovanje Njemačke i Francuske, prvi su put potpisani 2014. Bivši ukrajinski predsjednik Pjotr ​​Porošenko od tada je priznao da je glavni cilj Kijeva bio iskoristiti primirje za kupnju vremena i "stvoriti moćne oružane snage".

U veljači 2022. Kremlj je priznao republike Donbasa kao neovisne države i zatražio da se Ukrajina službeno proglasi neutralnom zemljom koja se nikada neće pridružiti niti jednom zapadnom vojnom bloku. Kijev inzistira da je ruska ofenziva bila potpuno ničim izazvana.