© AP/Jang Se-youngJužnokorejski vojnici i granate haubice od 155 mm • Goseong, Južna Koreja
Sukob u Ukrajini postao je rat iscrpljivanjem vođen topništvom, pri čemu svaka strana ispaljuje tisuće granata svaki dan. Ukrajini je ponestalo streljiva za njezino oružje iz sovjetske ere i uglavnom se prebacila na topništvo i granate koje su im donirale Sjedinjene Države i drugi zapadni saveznici.
Topništvo čini okosnicu kopnene borbene vatrene moći i za Ukrajinu i za Rusiju, a ishod rata može ovisiti o tome koja strana prva ostane bez streljiva, kažu vojni analitičari za New York Times. S obzirom da su zalihe u samim Sjedinjenim Državama na samom rubu, a američki proizvođači oružja još nisu u stanju držati korak s tempom ukrajinskih operacija na bojnom polju, Pentagon se okrenuo dvama alternativnim izvorima kako bi premostio taj jaz - jednom iz pohrane u Južnoj Koreji i drugom u Izraelu.
Isporuka stotina tisuća topničkih granata iz tih dviju zaliha, o kojoj se ranije nije puno znalo, dokaz je ograničenosti američke ratne industrijske baze. Ovo je diplomatski vrlo delikatna situacija za dva važna saveznika SAD-a koji su se ranije javno izjasnili da Ukrajini neće slati ubojitu vojnu pomoć.
OPSKRBA UKRAJNE 'IZA KULISA'
Izrael je uporno odbijao isporučivati oružje Ukrajini iz straha da će time narušiti odnose s Moskvom i isprva je izražavao zabrinutost da će ispasti suučesnik u naoružavanju Ukrajine ako Pentagon povuče svoje streljivo iz tamošnjih zaliha. No, u ovom trenutku, oko polovice od 300.000 komada topničkog streljiva namijenjenog Ukrajini već je prebačeno u Europu i na kraju će biti isporučeno preko Poljske, potvrdili su NYT-u izraelski i američki dužnosnici.
Dok se visoki vojni dužnosnici iz desetaka zemalja, uključujući članice NATO-a, pripremaju za sastanak u zračnoj bazi Ramstein u Njemačkoj - gdje će u petak razgovarati o slanju više tenkova i drugog oružja Ukrajini - američki dužnosnici već sad pokušavaju iza kulisa osigurati dovoljno streljiva za potrebe Kijeva do kraja ove godine, uključujući očekivanu proljetnu ofenzivu.
"Budući da je linija bojišta sada uglavnom nepomična, topništvo je postalo najvažnije borbeno sredstvo", rekao je Mark F. Cancian, bivši strateg Bijele kuće za oružje, u novoj studiji za Centar za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, gdje je viši savjetnik.
Još jedna analiza, koju je prošli mjesec objavio američki Institut za vanjskopolitička istraživanja, pokazuje da će Ukrajina - osigura li joj se stalna opskrba streljivom i rezervnim dijelovima - imati bolje izglede za povratak više teritorija koje je Rusija zauzela. Naoružavanje ukrajinske vojske dovoljnom količinom topničkog streljiva dio je šireg napora pod vodstvom Amerike da se poveća njezina ukupna borbena moć, također i slanjem preciznijeg oružja dugog dometa, tenkova i oklopnih borbenih vozila.
Sjedinjene Države su dosad poslale ili obećale poslati Ukrajini nešto više od milijun granata kalibra 155 mm. Značajan dio toga - iako manje od polovice - potječe iz zaliha u Izraelu i Južnoj Koreji, rekao je jedan viši američki dužnosnik, želeći ostati anoniman kako bi za NYT govorio o tim operativnim pitanjima. Druge zapadne zemlje, uključujući Njemačku, Kanadu, Estoniju i Italiju, također isporučuju Ukrajini granate istog kalibra 155 milimetara.
Ukrajinska vojska koristi oko 90.000 topničkih granata mjesečno, otprilike duplo više nego što ih proizvode SAD i europske zemlje zajedno, kažu američki i drugi zapadni dužnosnici. Ostatak stoga mora doći iz drugih izvora, uključujući postojeće zalihe, kao i komercijalnu prodaju.
"SAD nadoknađuje razliku iz svojih zaliha, ali to je dvojbeno održivo rješenje", rekao je direktor Ruskih studija na Istraživačkom institutu u Arlingtonu. "To znači da SAD preuzima rizik na drugim mjestima."
No, general Patrick Ryder, glasnogovornik Pentagona, rekao je američkim novinarima prošlog tjedna: "Uvjereni smo da ćemo i dalje moći podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno. I uvjereni smo da ćemo moći nastaviti održavati razinu gotovosti koja je ključna za obranu naše nacije."
BOJAZAN OD REAKCIJE RUSIJE
Kada je prošle godine Pentagon prvi put pokrenuo ideju o povlačenju streljiva iz svojih izraelskih zaliha, tamošnji dužnosnici izrazili su zabrinutost zbog reakcije Moskve. Izrael je uveo gotovo potpuni embargo na prodaju oružja Ukrajini, strahujući da bi Rusija mogla uzvratiti na drugoj strani - koristeći svoje snage u Siriji kako bi ograničila izraelske zračne napade na tamošnje snage Irana i Hezbollaha.
Odnos Izraela s Rusijom vrlo je osjetljiv od početka ruske invazije na Ukrajinu, a ukrajinski dužnosnici prozvali su izraelsku vladu jer je njihovoj zemlji ponudila samo ograničenu potporu i popustila ruskom pritisku. Kako je rat odmicao, Pentagon i Izraelci ipak su postigli dogovor o premještanju oko 300.000 granata od 155 milimetara.
Zalihe američke vojne opreme i streljiva u Izraelu potječu još iz Arapsko-izraelskog rata 1973., kada su Sjedinjene Države zračnim mostom prebacivale oružje kako bi opskrbile izraelske snage. Nakon rata, uspostavile su skladišta u Izraelu kako bi se mogle osloniti na njih ako on opet izbije.
Strateški memorandum koji su dvije zemlje potpisale 1980-ih otvorio je put za "preventivno pozicioniranje" imovine Pentagona u Izraelu, kojem je bilo dopušteno povući američko streljivo iz zaliha tijekom rata s Hezbollahom u ljeto 2006. i ponovno tijekom operacija protiv Hamasa u Pojasu Gaze 2014. godine.
Aktualno prebacivanje zaliha iz tih skladišta u Ukrajinu mnogo govori o trenutačnim sigurnosnim procjenama i interesima SAD-a.
Prema izjavi dvojice visokih izraelskih dužnosnika, Sjedinjene Države obećale su Izraelu da će obnoviti zalihe onog što uzme iz skladišta na njihovom teritoriju i da će im žurno poslati novo streljivo u slučaju ozbiljne opasnosti.
Komentar: Ne ostavljajući ni jedan 'kamen' neprevrnutim, ništa ne smije ostati osim samouništavajućih nuklearki.