© Getty John Moore / osobljeZloglasni zatvor Abu Ghraib u Iraku
Osim toga, taj zakon zabranjuje svim institucijama američke vlade da surađuju s Međunarodnim kaznenim sudom u bilo kakvoj istrazi ili postupku protiv američkih državljana.
Kako je Human Rights Watch objasnio 2002. godine, zakon koji je potpisao tadašnji američki predsjednik George W. Bush predviđa povlačenje američke vojne pomoći iz zemalja koje su ratificirale sporazum o članstvu u Međunarodnom kaznenom sudu i ograničava američko sudjelovanje u mirovnim operacijama Ujedinjenih naroda u slučaju da SAD ne dobije imunitet od kaznenog progona.
U posljednjem odijelu zakona eksplicitno je navedeno da on "ni na jedan način ne sprečava SAD da pomogne međunarodnim naporima da se privedu Sadam Husein, Slobodan Milošević i Osama bin Laden", te da se ne brani da SAD "pomogne Međunarodnom krivičnom sudu povodom situacije u Ukrajini".
Zakon je donesen nešto manje od godinu dana nakon početka američke invazije na Afganistan i oko devet mjeseci prije početka invazije na Irak.
SAD nije članica Međunarodnog kaznenog suda te je u više navrata ulazio u sukob s tim tijelom, uključujući i nametanje sankcija dužnosnicima koji su 2020. godine istraživali navode o američkim ratnim zločinima u Afganistanu .
Ovaj potez Tribunal je osudio nazvavši ga pokušajem zastrašivanja i potkopavanja međunarodne pravde.
"Ove prisilne radnje, usmjerene protiv međunarodne pravosudne institucije i njezinih državnih službenika, bez presedana su i predstavljaju ozbiljne napade na Sud, sustav Rimskog statuta međunarodnog kaznenog pravosuđa i vladavinu prava općenito", stoji u priopćenju ICC-a na vrijeme.
© David McNew/Getty Images / Getty
Kako je nedavno pisao "New York Times", Pentagon nije dopustio Bidenovoj administraciji da s Međunarodnim kaznenim sudom podijeli informacije koje su prikupile američke obavještajne agencije, a koje bi navodno pomogle da se osudi Rusija.
"Američki vojni čelnici protive se suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u istrazi protiv Rusa jer se boje stvaranja presedana koji bi mogao otvoriti put kaznenom progonu Amerikanaca", piše New York Times.
Tribunal je osnovan 1998. usvajanjem Rimskog statuta, koji je stupio na snagu 2002. nakon što je ispunjen uvjet od 60 ratifikacija. Do sada su 123 zemlje potpisale Statut. Među članicama tribunala, osim SAD-a, nema ni Ukrajine ni Rusije, kao ni Kine, Indije, Turske i Saudijske Arabije.
SAD je više puta optužen za ratne zločine na Bliskom istoku, uključujući ubojstva civila, nezakonita uhićenja, zlostavljanje i mučenje zatvorenika, kao i korištenje ilegalnog kemijskog oružja .
Unatoč svemu, Washington je pozvao da se Rusiji sudi za ratne zločine, a nakon što je ICC izdao nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, američki predsjednik Joseph Biden izjavio je da je "jasno da je ruski predsjednik Vladimir Putin odgovoran za ratne zločine". te da je odluka Suda opravdana.
Komentar: Međunarodni kazneni sud izdao nalog za uhićenje Putina zbog sumnje na 'nezakonito deportiranje dječje populacije' iz Ukrajine u Rusiju