© Aleut Community of St. Paul Island Ecosystem Conservation OfficeČupavi puffini u listopadu 2016.
Studija se oslanja na podatke iz četiri građanska znanstvena projekta za ispitivanje obalnih ptica od središnje Kalifornije, SAD, do Aljaske, SAD, između 1993. i 2021.
"Ovo je doista globalni skup podataka koji je postavio pitanje globalne veličine: Da li zagrijavanja svijeta značajno utječe na morske ptice, među glavnim predatorima u obalnom morskom okolišu?" kaže koautorica rada Julia Parrish, profesorica vodenih i ribarskih znanosti na Sveučilištu Washington, SAD.
"Nalazimo dramatičan odgođeni učinak", dodaje ona. [odgođeni učinak je učinak koji se ne opaža neko vrijeme nakon događaja ili čimbenika za koji se smatra da ga je uzrokovao, op.prev.]
"Topliji ocean, a svakako iznenadno topliji ocean kao što se događa tijekom El Niña ili morskog toplinskog vala, rezultirat će smrću stotina tisuća do milijuna morskih ptica unutar jednog do šest mjeseci od porasta temperature."
Istraživači su ispitali podatke iz obalnih istraživanja koja su poduzeli građani-znanstvenici: COASST, BeachCOMBERS, Beach Watch i British Columbia Beached Bird Survey.
Svaki od ovih projekata obučava volontere za pronalaženje i snimanje mrtvih ptica na plažama u SAD-u i Kanadi.
Istraživači su ukupno usporedili 90.000 istraživanja 106 vrsta morskih ptica na više od 1.000 plaža.
"Umjesto da pratimo određeni broj bilo koje vrste, ova studija mjeri veličinu događaja smrtnosti, bez obzira na vrstu morskih ptica, iznad dugoročne normale", kaže Parrish.
"Pitali smo: Koja je stopa izbacivanja lešina, na kojem dijelu obale i koliko mjeseci? Događaji većih razmjera su oni koji povećavaju sve te mjere."
Pronašli su jasnu vezu između morskih toplinskih valova i uginuća morskih ptica u posljednjih 30 godina.
Posebno treba istaknuti pet događaja između 2014. i 2019., od kojih je svaki imao najmanje četvrt milijuna smrtnih slučajeva ptica.
"Ovo je bez presedana. Ova vrsta masovnog izumiranja može se usporediti s katastrofalnom olujom koju obično očekujemo jednom u desetljeću; događaju se, uzrokujući ogromnu štetu, ali obično ima dovoljno vremena da se područja oporave", kaže glavni autor Timothy Jones, istraživač s UW-a u znanostima o vodi i ribarstvu. "Od 2014. do 2019. izumiranja su bila ne samo neka od najvećih ikad dokumentiranih, već su se događala iz godine u godinu — poput katastrofalne oluje koja bez greške pogađa svake godine."
Precizan uzrok svakog izumiranja je različit, ali svi su povezani sa zagrijavanjem, prema istraživačima: stvari poput štetnih cvjetanje algi, širenje bolesti i promjene u dostupnoj hrani.
"S ovim intenzitetom zagrijavanja, poput nadolazećeg El Niña u Pacifiku ili trenutnog morskog toplinskog vala u sjevernom Atlantiku, suočavamo se s novim oceanom", kaže Parrish.
"Jedan s manje ptica."
Komentar: Podaci pokazuju da se Zemlja ne zagrijava, već se hladi; ali doista se događaju morski toplinski valovi, uz niz drugih neobičnih i rijetkih fenomena, koji otkrivaju da naš planet - i Sunčev sustav općenito - prolazi kroz značajnu i potencijalno katastrofalnu promjenu: