pit features at Tainiaro
© Photographs by Tuija Laurén (A–C, E–F) and Aki Arponen (D) (Finnish Heritage Agency)Arheolozi veruju da su ovo ostacic grobova iz mezolita
Arheolozi su identificirali najsevernije groblje iz kamenog doba, starosti 6.500 godina. Međutim, na groblju nisu pronađeni ljudski ostaci.

Samo 80 km južno od Arktike, arheolozi su identificirali 127 neobičnih jama za koje vjeruju da su bili grobovi lovaca-sakupljača iz kamenog doba, odnosno mezolita.

Arheološki lokalitet Tainiaro otkriven je slučajno od strane lokalnih radnika u Finskoj, koji su naišli na kamena oruđa. Lokalitet je djelomično iskopan 1980-tih godina. Otkriveno je više od 30.000 artefakata: životinjskih kostiju, kamenih oruđa, grnčarija i slično iz 5. milenijuma prije nove ere.

Pronađeno groblje bilo bi najveće iz ovog razdoblja na sjeveru Europe, ali ujedno i najsjevernije groblje koje je drevni čovjek koristio za čuvanje.

Ali jedna veoma bitna stvar u svemu ovome jeste što nedostaju ljudski (skeletni) ostaci. Šta je to što je navelo arheologa da pomisli da se ovdje radi o potencijalnom praistorijskom groblju?

Stone Age cemetery?
© AntiquitySmatra se da je prapovijesno nalazište groblje iz kamenog doba
Zašto arheolozi vjeruju da je ovo groblje?

Otkrivene jame su različitih veličina, oblika i sadržaja. "Najizrazitija i najčešća forma, sa najmanje 36 primjera, su pravougaone osnove sa zaobljenim uglovima dužine od 1,5-2,2 m, širine 0,5-1 mi dubine 0,5-0,8 m. Većina ovih zaobljenih pravougaonih jama sadržala je tragove gorenja, sa tragovima ulomaka kamenih ostataka i spaljenih kostiju, a neke su sadržale artefakte. Tragovi crvenog okera pronađeni su u 23 jame, ali samo u malim količinama", piše u radu objavljenom u časopisu Antiquity.

Oker je bio ključna karakteristika prilikom brojnih sahrana u prapovijesti.

Mnoge jame imaju oblik jame koje su koriščene za skeletno sahranjivanje na lokalitetima iz istog razdoblja. Međutim, glavni dokaz nedostaje, a to su skeletni ostaci pokojnika. Poznato je da je kiselo tlo u ovom dijelu svijeta, što je dovodilo do raspadanja organskih materija. U ovom slučaju to bi bili ljudski ostaci.

Unatoč nedostatku, možda, glavnog dokaza, arheolozi smatraju da Tainiaro iz 5. milenijuma prije nove ere treba smatrati grobljem .

"Mnoge jame su konzistentne po formi sa onima koje su korištene za inhumaciju na suvremenim lokalitetima, što ukazuje da je Tainiaro jedan od najvećih grobalja iz kamenog doba u sjevernoj Europi, sa mezolitskim karakteristikama", ističu autori u radu.
Pits Arctic Circle
© AntiquityJame otkrivene u prethodnom iskapanju
Nova istraživanja možda otkriju ljudske ostatke

Budući da lokalitet nije u potpunosti istražen, i da se očekuje da će otkriti još jama, postoji veća šansa da arheolozi otkriju sačuvane ljudske skeletne ostatke. Pod uvjetom da se u grobu nađe veća količina okera, koja bi sačuvala ljudske ostatke.

Takvi primeri su pronađeni u regionu, gde su skeletni ostaci bili sačuvani zahvaljujući okeru u grobu, odnosno pokrivanjem tijela crvenom bojom.

"Mnoga pitanja o Tainiaru ostaju bez odgovora. Za sada, međutim, ideja da izgleda da je veliko groblje postojalo u blizini arktičkog kruga trebalo bi da nas navede da preispitamo svoje utiske o sjeveru i njegovom perifernom mjestu u svjetskoj prapovijesti", zaključili su autori.