slika
© Yoichi IshizukaZube pojedinaca iz vikinškog doba Varnhema u Västergötlandu u Švedskoj klinički je pregledala Carolina Bertilsson na Institutu za odontologiju
Vikinzi su patili su od karijesa, jakih zubobolja i gubitka zuba. Međutim, zubi Vikinga iz Varnhema pokazuju znakove napredne stomatologije.

Zubi Vikinga između 10. i 12. stoljeća iz Varnhema svjedoče o iznenađujuće naprednoj stomatologiji. Ovo je pokazalo istraživanje provedeno na Sveučilištu u Geteborgu.

U studiji su analizirana 3293 zuba koji su pripadali 171 osobi iz doba Vikinga u Vastergotlandu, u Švedskoj. Arheološki lokalitet poznat je po opsežnim iskopavanjima vikinških i srednjovjekovnih naselja, uključujući grobnice u kojima su skeleti i zubi bili dobro očuvani.

Istraživački tim sa Instituta za odontologiju Sveučilišta u Geteborgu radio je sa osteologom iz Muzeja Vestergotlanda. Lobanje i zubi prevezeni su u Geteborg, gdje su obavljene sve analize, odnosno pregledi zuba drevnih ljudi.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu PLOS ONE. Pokazali su da je 49% populacije Vikinga imalo jednu ili više karijesnih lezija. Kod zuba odraslih ljudi, 13% je bilo zahvaćeno karijesom i to često u korijenu. Naime, deca sa mlečnim zubima ili sa mlečnim i stalnim zubima nisu imala karijes.

Gubitak zuba je također bio čest kod odrasle osobe. Analizirani zubi odraslih osoba pokazali su da su tijekom života imali u proseku 6% izgubljenih zuba, isključujući umnjake. Rizik od gubitka zuba povećava se s godinama. Što je posljedica više faktora.

Istraživanja pokazuju da su karijes, infekcije zuba i zubobolja bili uobičajeni među stanovništvom Vikinga u Varnhemu. Ono što je jako iznenađujuće jesu primjeri pokušaja da se zubi sačuvaju na različite načine.

"Postojalo je nekoliko znakova da su Vikinzi modificirali svoje zube, uključujući dokaze o korištenju čačkalice, turpijanju prednjih zuba, pa čak i stomatološkom tretmanu zuba sa infekcijama", kaže Karolina Bertilson, stomatologinja.

Jedan od znakova naprednijih zahvata bili su kutnjaci sa izbušenim rupama, od krune zuba do pulpe. Vjerojatno bi se smanjio pritisak i ublažila jaka zubobolja uslijed infekcije.

"Ovo je vrlo uzbudljivo vidjeti, a ne za razliku od stomatoloških tretmana koje danas provodimo kada bušimo inficirane zube. Čini se da su Vikinzi imali znanja o zubima, ali ne znamo da li su sami radili ovu proceduru ili su imali pomoć", priča Karolina Bertilson.

Prednji zubi su imali ureze koji su predstavljali markere identiteta. U ovoj studiji i u prethodnoj umjetnoj modifikaciji zuba je zabilježena među muškarcima.