Tekst sa Herculaneumskog svitka koji nije viđen 2000 godina
© Vesuvius ChallangeTekst sa Herculaneumskog svitka koji nije viđen 2000 godina
Umjetna inteligencija je trijumfirala u natjecanju Vesuvius Challenge, dekodirala drevne svitke i otkrila epikurejsku filozofiju.

Otkrivanje tajni drevnog papirusnog svitka, kojeg je vulkanska erupcija Vezuva 79. godine nakon Krista karbonizirala, donijelo je timu trojice znanstvenika glavnu nagradu od 700.000 dolara u natjecanju Vesuvius Challenge.

Kombinirajući 3D mapiranje i umjetnu inteligenciju, pobjednički trio - Youssef Nader, Luke Farritor i Julian Schilliger - uspješno je otkrio tintu i dešifrirao oblike slova u digitalno skeniranim papirusima starorimskog grada Herculaneuma. To bi otkriće moglo dovesti i do drugih otkrića iz knjižnice spomenutog drevnog grada.

Mislim da će to biti ogromna blagodat za naše znanje o antičkoj filozofiji, zapravo nevjerojatna količina novog teksta, ističe Michael McOsker sa Sveučilišta u Londonu, naglašavajući važnost otkrića.

Ispunjavajući kriterije Vesuvius Challengea, pobjednički je unos dešifrirao više od 85 posto znakova u četiri odlomka od 140 znakova, s dodatnim bonusom od 11 stupaca koji ukupno sadrže više od 2000 znakova. Dekodirana grčka slova rasvjetljavaju Filodemova razmišljanja, za kojeg se vjeruje da je bio filozof koji je boravio u knjižnici.
svitak
© Vesuvius ChallengeHerkulanejski svitak je spaljen i zatrpan erupcijom vulkana Vezuva
Filodemova epikurejska filozofija, koja daje prednost užitku kao glavnom životnom cilju, vidljiva je u njegovom tekstu koji istražuje kako dostupnost hrane i dobara utječe na zadovoljstvo koje oni donose. Tekst čak suptilno napada stoičku filozofiju, jer "nema što reći o užitku".

Kako se naziru ciljevi za 2024. godinu za Vesuvius Challenge, fokus se pomiče na povećanje 3D skeniranja i tehnika digitalne analize bez pretjeranih troškova. Trenutne metode, čija je cijena 100 dolara po kvadratnom centimetru, predstavljaju financijski izazov, jer još 800 svitaka čeka dešifriranje.

McOsker predviđa otkrivanje ne samo više epikurejske filozofije nego i stoičkih tekstova, povijesti i latinske književnosti. Izrazio je uzbuđenje i zbog otkrivanja cjelovitih tekstova ranih rimskih autora poput Enija ili Livija Andronika, čija djela nisu preživjela.

Epikurov simpozij, u kojem je pisao o biologiji konzumiranja vina, bio bi jako zabavan, dodaje na kraju McOsker.

Izvor: New Scientist