zvijezde
© Berghea et al., arXiv, 2024.Lijevo: Drakulin Chivito. Desno: Model formiranja zvijezda koji je ponovio opažanja
Novoidentificirani objekt u Mliječnoj stazi dobio je nadimak Drakulin Chivito (jelo slično sendviču), jer izgledom podsjeća na urugvajsko nacionalno jelo. Objekt je otkrio tim predvođen Ciprianom Bergheom iz Američke mornaričke zvjezdarnice, a ta kozmička tvorevina je zapravo mlada zvijezda okružena gustim diskom prašine i plina, koja nalikuje sendviču kada se gleda s ruba.

Drakulin Chivito dijeli svoju jedinstvenu inspiraciju za ime sa sličnim objektom opaženim u Mliječnoj stazi još 1985. godine, poznatim kao Gomezov hamburger. Nevjerojatno, Drakulin Chivito blizak je odraz navedenog prethodnika, koji se nalazi udaljen otprilike 980 svjetlosnih godina i pokazuje usporedivu orijentaciju, nudeći osebujnu perspektivu na proces formiranja zvijezda.

Sličnost s Gomezovim Hamburgerom

I Drakulin Chivito, i Gomezov Hamburger, prkose konvencionalnoj povezanosti sa zvjezdanim rasadnicima, obično bogatim materijalima za stvaranje novih zvijezda, budući da se čine izolirani u relativno praznom prostoru. Misterij se dodatno produbljuje jer objekti izazivaju znanstveno razumijevanje procesa rađanja zvijezda.
Gomezov hamburger
© NASA i tim Hubble Heritage/STScI/AURAGomezov hamburger
Znanstvenici, uključujući Berghea i njegove kolege, otkrili su detalje o Drakulinom Chivitu, identificirajući središnju zvijezdu kao vruću zvijezdu tipa Herbig Ae koja izgara na temperaturi od oko 8000 Kelvina (7727 stupnjeva Celzija). Popratni disk ima radijus od 1650 astronomskih jedinica (jedna astronomska jedinica jednaka je udaljenosti Zemlje od Sunca) i sadrži materijal mase približno 0,2 Sunca.

Ono što Drakulin Chivito razlikuje od njegovog kozmičkog rođaka jest prisutnost dvaju stršećih vlakana nalik očnjacima, nagovještavajući rasipanje omotača oko zvijezde i ukazujući na njezinu mladost.

Jedinstvena prilika za proučavanje zvijezda

Navedeno otkriće ne samo da pruža jedinstvenu priliku da se pronikne u vertikalnu strukturu formiranja zvijezda, već također postavlja pitanja o prevalenciji izoliranih vrlo mladih zvijezda u svemiru. To otkriće potiče astronome na razmišljanje o podrijetlu tih usamljenih entiteta u tami svemira, bacajući svjetlo na fascinantan svemirski misterij.

Dok studija vezana za to otkriće čeka objavljivanje u The Astrophysical Journal Letters i trenutno je dostupna na repozitoriju arXiv, znanstvenici naglašavaju da slučajno otkriće Drakulinog Chivita sugerira postojanje više takvih primjera koji nisu povezani s poznatim područjima stvaranja zvijezda, a koji čekaju da budu otkriveni u ogromnom svemirskom prostranstvu.

Izvor: Science Alert
​