Suglasnost ispitanika istraživanja s izjavom "Ako bijeli ljudi imaju prosječno viši prihod od crnih ljudi, to je zbog rasizma" pokazala je najveću pozitivnu korelaciju s anksioznošću i depresijom, te najveću negativnu korelaciju sa srećom.
Rast kritičke socijalne pravde, koja se usredotočuje na identifikaciju i rješavanje sistemskih nejednakosti među različitim skupinama identiteta, potaknuo je rasprave o njezinom utjecaju u akademskim krugovima, politici i svakodnevnom životu. Kritička društvena pravda je često povezana s konceptima poput intersekcionalnosti, antirasizma i onoga što danas označava pojam "woke".
Kod kritičke socijalne pravde vidi se primjetan nedostatak empirijskih podataka o njezinom obujmu i utjecaju. Prepoznajući to, autor novog istraživanja imao je za cilj stvoriti pouzdan alat za procjenu kritičke društvene pravde i istražiti njezinu rasprostranjenost i učinke.
Autor istraživanja Oskari Lahtinen, viši istraživač u INVEST Research Flagship Centru na Sveučilištu u Turku i autor knjige "Onko mindfulnessista mihinkään?" pratio je njezin razvoj. "Pratio sam razvoj novog narativa o socijalnoj pravdi na američkim sveučilištima, gdje je postao dominantan tijekom 2010-ih".
'Woke' narativ izazvao je mnogo rasprava u finskim medijima
"Iako 'woke' narativ uglavnom proizlazi iz američkog društva, pojavio se i u drugim zapadnim zemljama. Dolazak narativa kritičke socijalne pravde odnosno 'woke' narativa izazvao je mnogo rasprava u finskim medijima posljednjih nekoliko godina."Početna faza istraživanja bila je posvećena stvaranju studije za procjenu stavova kritičke društvene pravde. Taj je proces započeo temeljnim pregledom literature o intersekcionalnom feminizmu, kritičkoj teoriji rase, queer teoriji i drugim relevantnim akademskim disciplinama koje su dio "woke" narativa. Na temelju tih teorijskih okvira, Lahtinen je sastavio kandidatske stavke za ljestvicu vezane uz uvjerenja o sustavnom ugnjetavanju.
"Ova rasprava uglavnom je bila bez podataka, pa se moglo smatrati vrijednim pitanjem istražiti koliko su rasprostranjena ta stajališta. Prije istraživanja nije postojao pouzdan i valjan instrument za procjenu obujma i prevalencije tih stavova u različitim populacijama, pa sam krenuo razvijati jedan."
Uspješnost studije
Pilot studija je potom testirana na uzorku od 851 sudionikom, koji su uglavnom činili osoblje i studenti sveučilišta, prvenstveno sa Sveučilišta u Turku zajedno s manjim brojem sudionika iz drugih finskih sveučilišta i opće javnosti.
Nakon pilot studije, Lahtinen je proveo drugo istraživanje usmjereno na doradu studije na temelju početnih rezultata i vrednovanje na većem, reprezentativnijem uzorku. Ta faza uključivala je sastavljanje dodatnih stavki kako bi se bolje uhvatile ideje koje obuhvaćaju kritičku društvenu pravdu.
Dorađena studija potom je primijenjena na više od 5.000 sudionika putem nacionalne ankete distribuirane putem Helsingin Sanomata, najvećeg finskog lista. Ovaj pristup imao je za cilj doseći širok presjek finske populacije, povećavajući općenitost nalaza.
Konačna studija ima sedam stavki
Konačna verzija studije stavova o kritičkoj društvenoj pravdi pokazala je visoku pouzdanost i dobro modeliranje. To znači da je studija bila pouzdana u različitim uzorcima i kontekstima te je učinkovito uhvatila osnovnu konstrukciju stavova o kritičkoj društvenoj pravdi. Studija je također pokazala dobru konvergentnu i divergentnu valjanost, sugerirajući da je učinkovit alat za mjerenje stavova o kritičkoj socijalnoj pravdi.
Konačna studija sastojala se od sedam stavki:
- Ako bijeli ljudi u prosjeku imaju viši prihod od crnih ljudi, to je zbog rasizma.
- Na popisima za čitanje na sveučilištima trebalo bi biti manje bijelih ili europskih autora. - Mikroagresije bi trebale biti često i aktivno izazvane.
- "Trans" žene koje se natječu s ženama u sportu ne pomažu pravima žena. (obrnuti redoslijed ocjene)
- Ne trebamo više pričati o boji kože ljudi.
- Bijela osoba ne može jednako dobro razumjeti kako se crna osoba kao što to može druga crna osoba.
- Član privilegirane grupe može prihvatiti osobine ili kulturne elemente manje privilegirane grupe. (obrnuti redoslijed ocjene)
Jedno od glavnih otkrića studije bilo je da "woke" narativ nije toliko široko prisutan u Finskoj koliko bi se moglo zaključiti iz javnih i medijskih rasprava. Općenito, rezultati su pokazali pristup s dozom opreza prema "woke" narativu među općom populacijom. Ovo je opažanje bilo posebno izraženo među muškim sudionicima, koji su pokazali značajno manji stupanj suglasnosti s "woke" narativom u usporedbi s njihovim ženskim kolegicama.
"Razlika u spolu bila je vjerojatno najveće iznenađenje za mene," rekao je Lahtinen za PsyPost. "Tri od pet žena pozitivno gleda na 'woke' ideje, ali samo jedan od sedam muškaraca. Barem je to bio slučaj u Finskoj."
Ljevičari i žene prednjače u "woke" stavovima
Istraživanje je također otkrilo varijacije u "woke" stavovima među različitim demografskim i socijalnim grupama. Viši stupnjevi suglasnosti s ovim stavovima bili su primjetni među pojedincima koji su se identificirali s lijevim političkim strankama i ženskim studentima sveučilišta u područjima poput društvenih i humanističkih znanosti. S druge strane, pojedinci povezani s STEM područjima i desnim političkim pripadnostima pokazali manju suglasnost s načelima socijalne pravde ("woke").
Intrigantan aspekt studije bio je istraživanje veze između kritičkih stavova socijalne pravde i mentalnog zdravlja. Lahtinen je pronašao korelaciju između veće suglasnosti s "woke" narativom i povećanih izvještaja o anksioznosti i depresiji. Suglasnost s izjavom "Ako bijeli ljudi imaju prosječno viši prihod od crnih ljudi, to je zbog rasizma" pokazala je najveću pozitivnu korelaciju s anksioznošću i depresijom, te najveću negativnu korelaciju sa srećom.
Međutim, ove su povezanosti bile jače povezane s političkom orijentacijom sudionika nego s "woke" stavovima samima po sebi. Konkretno, oni koji su politički lijevo orijentirani pokazali su niže mentalno zdravlje. To sugerira da je veza između kritičkih stavova socijalne pravde ("woke") i mentalnog zdravlja složena i može biti posredovana širim političkim i ideološkim uvjerenjima.
Studija je provedena u Finskoj, no nameće se nužnost njenog provođenja u SAD-u
Novo istraživanje pruža jedinstven uvid u kritičke stavove socijalne pravde ("woke" stavove) i njihove implikacije u suvremenom društvu. No, fokus studije na Finsku zahtijeva oprez prilikom generaliziranja njezinih rezultata na druge kontekste, piše Psypost.
"Studije su bile prilično čvrste s uzorkom od preko 5.000 sudionika i dobrim psihometrijskim svojstvima," rekao je Lahtinen. "Međutim, studija bi trebala biti provedena na sjevernoameričkim uzorcima kako bismo znali kako se ti stavovi manifestiraju tamo. Potičem kolege u Sjedinjenim Američkim Državama da prouče prevalenciju ovih stavova u zemlji iz koje potječu."
Komentari čitatelja
na naše novosti