slika
Izraelski premijer suočava se s izazovom unutar svoje koalicijske vlade dok napetosti eskaliraju oko predloženog zakona kojim se ultraortodoksni Židovi, poznati na hebrejskom kao Haredimi, izuzimaju od vojne službe, što bi moglo dovesti do raspada vladajuće koalicije. Haredimi, ili "oni koji drhte" pred Božjom prisutnošću (jer su bogobojazni), nastavljaju odbacivati ​​cionizam - barem u načelu - kao bogohuljenje.

Prema izraelskoj državnoj televiziji KAN, Netanyahu je rekao ministrima iz svoje stranke Likud da nema vlade bez zakona i da nikada neće odustati od usvajanja spornog nacrta zakona 'Haredi', prenosi Anadolu. Haredimi, koji čine otprilike 12% stanovništva Izraela, ne služe vojsku i posvećeni su redovnom proučavanju Tore.

Dok izraelski zakon nalaže vojnu službu za sve građane starije od 18 godina, izuzeće Haredima od ovog zahtjeva godinama je izazivalo raspravu u zemlji. Izraelski napad na Pojas Gaze koji traje već gotovo šest mjeseci, kao i gubici vojnika, ponovno su potaknuli rasprave o izuzeću Haredima iz vojne službe. Sekularne izraelske stranke također žele da religiozni Židovi podnesu dio tereta rata.

Kršenje načela jednakosti

Nakon što je Visoki sud 2015. godine presudio da je zakon kojim se Haredimi oslobađaju vojne službe "suprotan načelu jednakosti", vlade se od 2017. nisu mogle dogovoriti o zakonu za regrutiranje ultraortodoksnih Židova u vojsku. Iako je izraelski parlament od tada produžio izuzeće od služenja vojnog roka, ono ističe krajem ožujka. Slijedom toga, vlada je dužna dostaviti pisani odgovor izraelskom Visokom sudu u vezi sa svojim postupcima u ovom predmetu.

Prema novinama Haaretz, Visoki sud pravde naredio je vladi u veljači da objasni zašto ne novači ultraortodoksne za vojnu službu. Netanyahuova vlada mora obavijestiti Visoki sud o svom stajalištu o tom pitanju do 29. ožujka ili provesti obvezno novačenje Haredima do 1. travnja.

Prema prijedlogu zakona koji Netanyahu namjerava predstaviti svojoj vladi, dobna granica za izuzeće za Haredima bit će podignuta s 26 na 35 godina. Oni koji budu izbjegavali vojnu službu tri godine suočit će se s kaznenim prijavama. Nakon demonstracija sredinom ožujka u kojima se zahtijevalo novačenje Haredima, ovo je pitanje dobilo na značaju.

Mogući prijevremeni izbori

Bez obzira hoće li Netanyahuova vlada odobriti uvrštavanje Haredima u obveznu vojnu službu, premijer bi se mogao naći u sukobu s jednim od svojih koalicijskih partnera. Haredi stranke u koalicijskoj vladi, uključujući Shas i United Torah Judaism, oštro se protive pridruživanju mladih Haredima vojsci. Ako Haredimi budu prisiljeni pridružiti se vojsci, te stranke mogu objaviti da će napustiti vladu. Ako napuste Netanyahuovu vladu, Izrael bi mogao održati prijevremene izbore.

S druge strane, član izraelskog ratnog kabineta Benny Gantz u nedjelju je zaprijetio ostavkom ako se usvoji trenutna verzija zakona, koji izuzima ultraortodoksne Židove od vojnog roka. "Nećemo moći biti članovi vlade ako se zakon o vojnoj obvezi usvoji u sadašnjem obliku", rekao je Gantz u video poruci koju je emitirao državni televizijski kanal KAN.

Uz to, izraelski ministar obrane Yoav Gallant u nedjelju je odbacio prijedlog zakona o izuzeću koji je planiran za predstavljanje izraelskoj vladi. "Neću stajati iza ovog zakona i neću ga podržati", rekao je.

"Najstrašnija vlada u povijesti"

U nedjelju je izraelski oporbeni čelnik Yair Lapid osudio nacrt zakona o vojnom roku. "Nacrt zakona o izuzeću koji će biti predstavljen ovog tjedna lice je najstrašnije vlade u povijesti zemlje: laži, izbjegavanje odgovornosti, diskriminacija između krvi i krvi", poručio je Lapid na X-u.

Istaknuo je da nakon šest mjeseci iscrpljujućeg rata izraelska vojsci ponestaje vojnika, a vlada nudi desecima tisuća mladića izuzeće od vojnog roka. "Ovo je sramota i svatko tko i dalje sjedi u ovoj vladi je sudionik ove sramote", rekao je.

Novačenje 10.000 Haredima

Navodi se da su izraelskoj vojsci, koja je u silovitim napadima na Gazu ubila više od 32.000 Palestinaca, većinom žena i djece, hitno potrebni vojnici. Pritisci da se uključe ultraortodoksni Židovi porasli su zbog mogućnosti sukoba s Hezbollahom i kopnene invazije na Libanon, piše Anadolu.

Ranije je Lapid kritizirao Netanyahua da je ugrozio sigurnost Izraela odgađanjem novačenja ultraortodoksnih Židova. Ističući Gallantovu izjavu o nužnosti uvrštavanja Haredima, Lapid je pozvao na trenutačno uvrštavanje 10.000 Haredima. Prema novinama Yediot Ahronot, izraelska vojska hitno treba dodatnih 7000 vojnika, od kojih je polovica namijenjena za borbene uloge.

Izraelski glavni sefardski rabin Yitzhak Yosef rekao je da će ultraortodoksni Židovi napustiti Izrael ako budu prisiljeni služiti u vojsci.