koplje
© Sveučilište Utah putem kued.orgIlustracija
Nove tehnike snimanja otkrile su da su ljudi izrađivali složena lovačka oružja od drveta još prije 300.000 godina, dovodeći u pitanje dugogodišnje stereotipe o kamenom dobu. Arheolozi su dugo sumnjali da se uz kamenje koristilo i drveno oruđe, ali zbog krhke prirode drveta, većina dokaza se s vremenom razgradila.

S pomoću 3D mikroskopije i mikro-CT skenera, Dirk Leder iz Državnog ureda za kulturnu baštinu Donje Saske i njegov tim ispitali su 187 drvenih artefakata iz Schöningena u Njemačkoj, potvrđujući te sumnje.

"Drvo je bilo ključna sirovina za ljudsku evoluciju, ali samo je u Schöningenu preživjelo iz razdoblja paleolitika u tako visokoj kvaliteti", istaknuo je arheolog Thomas Terberger sa Sveučilišta u Göttingenu.

slika
© Volker Minkus/Državni ured Donje Saske za očuvanje spomenika/CC BY 4.0)Koplja iskopana između 1994. i 2008. iz Schöningena u muzeju Forschungs
'Stručna izrada'

Među artefaktima, najvećom poznatom zbirkom iz doba pleistocena, bilo je najmanje 10 kopalja, sedam štapova za bacanje i 35 kućnih alata, svi izrađeni od fleksibilnog i tvrdog drva poput smreke, bora i ariša.

Ti su alati pokazali dokaze o naprednim proizvodnim tehnikama, poput cijepanja, rezbarenja, struganja i abrazije, koje su se prije pripisivale samo modernim ljudima.

"Način na koji su drveni alati bili tako stručno izrađeni bio je otkriće za nas", kaže paleolitska arheologinja Annemieke Milks sa Sveučilišta u Readingu (Engleska, UK).

Izrada tih alata zahtijevala je značajno strpljenje i vještinu, odražavajući sofisticirane kognitivne sposobnosti. Starost alata poklapa se s razdobljem kada su neandertalci postajali dominantni u Europi.

Nalazište Schöningen također je sadržavalo ostatke do 25 zaklanih životinja, uglavnom konja, što ukazuje da su rani ljudi bili sposobni lovci na krupnu divljač.
slika 2
© Ilustracija: Volker Minkus/Lower Saxony State Office for Monument Preservation/CC BY 4.0Tehnike obrade drveta koje se koriste za predmete od oblog drva (gore) i predmete od cijepanog drva (dolje)
Čak su i reciklirali oružje

"Ovi lovci prije Homo sapiensa izradili su alate i oružje za lov na krupnu divljač. Bili su dovoljno sofisticirani da organiziraju klanje i pečenje plijena", dodaje Terberger.

Istraživači sugeriraju da su te vještine lova vjerojatno prethodile pronađenim artefaktima, osiguravajući pristup visokokvalitetnim izvorima hrane i podržavajući rast mozga i kognitivni razvoj.

"Lov bi osigurao održivu populaciju čak i u manje povoljnim dijelovima Europe tijekom pleistocena i pridonio širenju ljudskog raspona diljem svijeta", pišu Leder i njegov tim.

Nevjerojatno, studija je također pronašla dokaze o recikliranju, sa slomljenim ili otupljenim alatima koji su prerađeni za nove svrhe.

"Studija pruža jedinstveni uvid u pleistocenske tehnike obrade drva. Šeningenško drveno lovačko oružje primjer je međuigre tehnološke složenosti, ljudskog ponašanja i ljudske evolucije", zaključuju znanstvenici.