
© Sveučilište FlindersObrazac rane migracije na Cipar
O obrascima rasprostranjenosti ranih ljudi po kontinentima i otocima vodi se žestoka rasprava, ali prema novoj studiji u časopisu PNAS,
pleistocenski lovci-sakupljači nastanili su se na Cipru tisućama godina ranije nego što se mislilo.Ispitujući vrijeme prve ljudske okupacije Cipra, istraživanje koje je vodio profesor Cory Bradshaw sa Sveučilišta Flinders pokazalo je da su veliki otoci u Sredozemnom moru bili privlačna i povoljna odredišta za paleolitske narode.
Ovi nalazi pobijaju prethodne studije koje su sugerisale da bi mediteranska ostrva bila nedostupna i negostoljubiva za pleistocenska društva lovaca-sakupljača.
Profesor Bradshaw, s dr. Teodorom Muziom, dr. Christianom Repmeierom i drugima, upotrijebio je arheološke podatke, klimatske procjene i demografsko modeliranje kako bi otkrio rano naseljavanje Cipra.
Analiza arheoloških datiranja s 10 najstarijih nalazišta diljem Cipra sugerira da je prva ljudska okupacija bila između 14.257 i 13.182 godine, mnogo ranije nego što se mislilo.Istraživači kažu da je otok tada bio brzo naseljen. Klimatsko modeliranje pokazalo je da se ovo rano naseljavanje poklopilo s porastom temperature, padalina i produktivnosti okoliša dovoljnim za održavanje velike populacije lovaca i sakupljača.
Na temelju demografskog modeliranja, autori sugeriraju da su
velike skupine od stotina do tisuća ljudi stigle na Cipar u dva do tri velika migracijska događaja u manje od 100 godina."Ovaj obrazac naseljavanja podrazumijeva
organizirano planiranje i korištenje naprednih plovila", kaže profesor Bradshaw.
Unutar 300 godina, ili 11 generacija, stanovništvo Cipra se povećalo na prosječno 4.000-5.000 ljudi.
Dr. Mutsiou kaže da rezultati pokazuju da bi Cipar i možda drugi mediteranski otoci, umjesto negostoljubivi, bili privlačna odredišta za paleolitska društva lovaca i sakupljača.
"Tvrdi se da se migracija i naseljavanje ljudi na Cipar i druge istočnosredozemne otoke pripisuje demografskim pritiscima na kopno nakon što su nagle klimatske promjene dovele do plavljenja obalnih područja postglacijalnim porastom razine mora, prisiljavajući poljoprivredno stanovništvo da se seli u nova područja iz nužde, a ne izbora", kaže on.
Dr. Reepmeier dodaje da je ovo tumačenje nastalo kao rezultat velikih praznina u arheološkom zapisu na Cipru, što je rezultat različitog očuvanja arheološkog materijala, pristranosti u očuvanju, nesigurnosti datiranja i ograničenih dokaza DNK.
"Naše istraživanje, temeljeno na brojnim arheološkim dokazima i naprednim tehnikama modeliranja, to mijenja", kaže on.
Profesor Bradshaw kaže da novi rezultati istraživanja naglašavaju potrebu da se preispitaju pitanja rane ljudske migracije u Mediteranu i testira valjanost pretpostavljenih ranih datuma naseljavanja u svjetlu novih tehnologija, terenskih metoda i podataka.
Komentari čitatelja
na naše novosti