![Klikni za povećanje vrtača](/image/s35/707203/super/rTTE4HqHKjtPGTuJSaKELT_650_80_.jpg)
Geološki Fenomen
Jugozapadna Kina dom je krških krajolika - vapnenačkih formacija koje su vrlo podložne otapanju. Tijekom stotina tisuća godina, kišnica koja se cijedila kroz tlo prodrla je do podloge i postupno erodirala vapnenac. Rijeke blago kisele vode proširile su pukotine u tunele i špilje koje na kraju više nisu mogle podupirati strop od stijene. Stropovi su se stoga urušili, otvarajući ogromne ponikve.
Prema Zhu Xuewenu, istraživaču s Instituta za Geologiju Kineske Akademije Geoloških Znanosti, kineske tiankeng su jedinstvene. Ove nebeske jame su među najvećima na svijetu - posebno Xiaozhai Tiankeng u okrugu Fengjie, koja je najdublja ponikva na Zemlji. Da bi se kvalificirala kao tiankeng, ponikva mora biti duboka i široka najmanje 100 metara, rekao je Xuewen za kineski državni časopis Sixth Tone. Tiankeng također mora imati strme strane i rijeke - ili ostatke drevnih rijeka - koje teku dnom.
Rasprostranjenost i značaj
Kina ima oko 200 tiankenga, uglavnom raspoređenih od središnje pokrajine Shaanxi do autonomne regije Guangxi Zhuang na jugozapadu. Otprilike jedna trećina zemlje sastoji se od krša - što je najveći postotak ukupne površine u usporedbi s bilo kojom drugom zemljom na svijetu.
![Klikni za povećanje vrtače kina](/image/s35/707204/super/Shf5g4Wr9d2dbtuTxcgysB_1024_80.jpg)
Najnovija otkrića
Unatoč njihovoj veličini, kineske tiankeng mogu biti teško uočljive među nazubljenim planinama i bujnim šumama koje pokrivaju velik dio jugozapadnog dijela zemlje. Zato su deseci njih otkriveni tek posljednjih godina. Najnovije otkriće dogodilo se u svibnju 2022. godine u Guangxiju, dijelu regije koja je od 2007. godine na UNESCO-vom popisu svjetske baštine. Tim za istraživanje špilja spustio se u ponikvu, smještenu blizu sela Ping'e u okrugu Leye, i otkrio da je ponikva duboka 192 metra i široka do 306 metara. Ovo otkriće povećalo je broj poznatih tiankeng u Leyeu na 30, prema agenciji Xinhua.
Na dnu ponikve nalazila se prastara šuma s drevnim stablima visokim do 40 metara. Podrast je bio gust i dosezao je visinu čovjekovih ramena, rekao je Chen Lixin, voditelj ekspedicijskog tima, za Xinhua.
"Ne bih se iznenadio da otkrijemo vrste u ovim špiljama koje nikada nisu bile prijavljene ili opisane u znanosti do sada," dodao je Lixin. Kineske nebeske jame nisu samo geološki fenomen, već i prirodni rezervati koji čuvaju tajne prapovijesnih ekosustava. Njihovo istraživanje i očuvanje ključni su za znanstvenike i ekologe, pružajući neprocjenjive uvide u biološku raznolikost i geološku povijest našeg planeta.
Komentari čitatelja
na naše novosti