sunce
© Stefan Lambauer/Shutterstock.com/ WikisourcePrije 6.000 godina, pomrčina je bila viđena u središnjoj ili sjevernoj Aziji. Ljudi koji su to vidjeli prenijeli su nam svoja sjećanja na to.
Znanstvenici su otkrili najstariji poznati zapis o pomrčini Sunca, star približno 6.000 godina, što ga čini znatno starijim od svih prethodno poznatih zapisa. Ovaj izvanredan pronalazak ne samo da pruža uvid u drevne astronomske događaje, već otkriva i kako su naši preci tumačili ovakve kozmičke fenomene.

Pomrčina Sunca u očima drevnih naroda

Danas je općepoznato da Zemlja kruži oko Sunca, a Keplerov treći zakon svima je dobro poznat. Unatoč tome, pomrčina Sunca i dalje nas može ostaviti bez daha. No, zamislite kako je tek ovaj fenomen izgledao ljudima prije nekoliko tisuća godina.

Prema nedavnoj studiji, čiji su rezultati objavljeni na portalu IFLScience, imamo bolji uvid u to kako su drevni narodi doživljavali ovakve događaje. Studiju su proveli Mayank Vahia, bivši znanstvenik iz Tata Instituta za fundamentalna istraživanja u Mumbaiju, i Mitsuru Sôma iz Nacionalnog astronomskog opservatorija Japana, a otkriva zanimljive podatke o jednoj od najstarijih zabilježenih pomrčina Sunca.

U središtu ovog otkrića nalazi se Rigveda, drevna zbirka vedske sanskrtske poezije koja je jedan od četiri kanonska teksta u hinduizmu i jedan od najstarijih dokumenata na svijetu. Procjenjuje se da je Rigveda nastala oko 1.500. godine prije Krista, ali novi dokazi sugeriraju da sadrži sjećanja na događaje koji su se zbili mnogo ranije.

Jedan od tih događaja opisan je u stihovima koji govore o tome kako je Asurin potomak Svarbhanu prekrio Sunce tamom, ostavljajući sve stvorove u stanju zbunjenosti i straha. Iako je tekst napisan u poetskoj i apstraktnoj formi, istraživači vjeruju da opisuje drevnu pomrčinu Sunca.

Ključni astronomski detalji

Autori studije identificirali su četiri bitna detalja pomrčine opisanih u Rigvedi:
  1. Pomrčina se dogodila kada je proljetni ekvinocij bio u zviježđu Oriona.
  2. Radilo se o potpunoj pomrčini Sunca.
  3. Događaj se zbio tri dana prije jesenskog ekvinocija.
  4. Pomrčina je bila potpuna na području gdje su tada živjeli ljudi koji su zabilježili taj događaj.
Kombinirajući astronomske, geografske i literarne dokaze, istraživači su uspjeli datirati ovaj događaj čak 2.500 godina prije nastanka Rigvede. Kada su istraživači identificirali ključne elemente pomrčine, sljedeći korak bio je pretražiti moguće pomrčine unutar razdoblja od 400 godina koje odgovaraju opisanim kriterijima.

Na kraju su ostala samo dva moguća datuma: 22. listopada 4202. godine prije Krista i 9. listopada 3.811. godine prije Krista. Oba datuma su znatno starija od prethodno poznatih zapisa o pomrčinama Sunca.

Matematički proračuni otkrivaju točan datum

Kako bi dodatno suzili izbor, istraživači su koristili matematičke izračune temeljene na činjenici da se Zemlja danas rotira brže nego prije nekoliko tisuća godina. Rezultati su pokazali da je 22. listopada 4.202. godine prije Krista vjerojatniji datum pomrčine.

Međutim, zbog neizvjesnosti u vezi s ovako davnim događajima, istraživači ne tvrde sa sigurnošću da se pomrčina dogodila upravo tog datuma, već ostavljaju prostor za obje mogućnosti. Ovo otkriće ne samo da donosi konkretan datum za drevni kozmički događaj, već nam pruža i jedinstven uvid u to kako su ljudi tog vremena razumijevali i interpretirali takve fenomene.

Kroz stvaranje mitova i legendi, ovi drevni ljudi uspjeli su očuvati svoje doživljaje i iskustva za buduće generacije. Ovakvi pronalasci otvaraju nova vrata našem razumijevanju povijesti i drevnih kultura te pokazuju koliko je duboka veza između čovjeka i svemirskih događaja.