Dugo se vjerovalo da su Indijanci prije 3.000 godina bili samo lovci-sakupljači. Međutim, nova istraživanja drastično mijenjaju sliku prve američke civilizacije ukazujući na sofisticirano društvo.
Plan lokacije Poverty Pointa
© Maximilian Dörrbecker (Chumwa) – CC BY-SA 2.5Plan lokacije Poverty Pointa
Indijanci koji su živjeli na području poznatom kao Poverti Point u sjevernoj Luzijani nisu ostavili pisane zapise o svom svakodnevnom životu. Naime, ono što su ostavili za sobom pokazuje da je ovdje živjelo sofisticirano društvo oko 3.700 do 3.100 godina pne.

Poverti Point je bio ceremonijalni centar i dom stotinama ili možda tisućama ljudi, kao i trgovački centar, navedeno je u priopćenju.

Ovi rani starosjedeoci bili su visokokvalificirani inženjeri sposobni da za nekoliko mjeseci izgrade masivne zemljane konstrukcije - humke. Pa čak i za nekoliko tjedana.

Za potrebe izgradnje humki potrebna je dobra organiziranost i vođstvo.

Humke su izdržale zub vremena

Jedna od najznačajnijih stvari jeste da zemljane humke stoje više od 3.000 godina bez oštećenja i propadanja.

Poređenja radi, moderni mostovi, autoputevi i brane propadaju, jer se misli da su konstrukcije od zemlje komplicirane. Ovi Indijanci su svakako bili neverovatni inženjeri sa veoma sofisticiranim tehničkim znanjem.
humak
© TIM MUELLERHumak A na mjestu svjetske baštine Poverty Point najveći je humak na tom mjestu. Visok je 22 m.
Istraživanja su objavljena u Southeastern Archaeology 2021. godine.

Poverti Point nalazi se na Uneskovoj listi svjetske baštine. Na nalazištu se nalazi 5 zemljanih humki (AE) i polukružni ceremonijalni centar. Najveća humka, ima visinu od 22 m, najveća je u Sjevernoj Americi.

Strukture su izgradili lovci-sakupljači prije otprilike 3.400 godina od skoro 2 milijuna kubnih jardi zemlje. Zapanjujuće, ovo je učinjeno bez luksuza modernih alata, domaćih životinja ili čak kolica na točkovima.

Prema istraživačima, ovo je mjesto vjerojatno bilo važno mjesto gdje su Indijanci dolazili na hodočašće, slično Meki. Napušteno je naglo između 3.000-3.200 godina, najvjerovatnije zbog dokumentiranih poplava u dolini Misisipija i klimatskih promjena.
slika
© FOTOGRAFIJA POVERTY POINT FACEBOOK STRANICA SVJETSKE BAŠTINEPrikaz kako je centar svjetske baštine Poverty Point mogao izgledati prije nekih 2000 godina
Indijanci su bili vješti u izgradnji masivnih zemljanih humki

Koristeći suvremene istraživačke metode uključujući radiokarbonsko datovanje, mikroskopsku analizu tla i magnetna mjerenja tla, istraživanje pruža uvjerljive dokaze da su zemljane humke izgrađene brzo. U suštini, nema dokaza o granicama ili znacima vremenskog utjecaja između različitih razina, do kojih bi došlo da je bilo čak i kratke pauze u izgradnji.

Ono što je još impresivnije od toga koliko su ljudi brzo izgradili zemljane konstrukcije činjenica je da su one i dalje netaknute. Zbog blizine Meksičkog zaliva, ovo područje prima ogromne količine kiše zbog čega su zemljani radovi posebno skloni eroziji. Mikroskopska analiza zemljišta pokazuje da su Indijanci miješali različite tipove tla - glinu, mulj i pijesak - u određenim količinama kako bi se strukture ojačale.

Slično rimskom betonu ili nabijenoj zemlji u Kini, Indijanci su otkrili sofisticirane načine miješanja različitih vrsta materijala kako bi ih učinili praktično neuništivim.

Sve u vezi sa zemljanim strukturama u Poverti Pointu ukazuje na zajednički napor da se izgradi masivni stambeni i ceremonijalni centar koji nije imao premca u smislu razmjera i veličine.