slika
© Eduardo Sampaio i Simon Gingins
Novo istraživanje pokazalo je da hobotnice, koje se obično smatraju usamljenicima, zapravo imaju sposobnost zajedničkog lova s ​​različitim vrstama riba. Istraživački tim s Instituta Max Planck, predvođen bihevioralnim ekologom Eduardom Sampaiom, analizirao je 120 sati snimke interakcija između hobotnica i riba, otkrivajući nevjerojatnu razinu sofisticiranosti u njihovom zajedničkom lovu.

U studiji su istraživači pratili 13 lovačkih skupina koje su se sastojale od hobotnica i raznih riba, uključujući koze (Mullidae). Ribe su pretraživale teren i vodile skupinu do plijena, dok su hobotnice donosile ključne odluke o tome kada će loviti. "Hobotnica funkcionira kao odlučujući faktor u grupi", objasnio je Sampaio, ističući da to sugerira visoku razinu spoznaje među tim vrstama.

Zajednički lov omogućuje i hobotnicama i ribama da poboljšaju stopu ulova rakova, riba i mekušaca. Iako se plijen ne dijeli, svaka vrsta dobiva priliku uhvatiti hranu tijekom ponovljenih interakcija. "Ova korisna interakcija omogućuje ribama da steknu inače neuhvatljiv plijen, dok hobotnice čuvaju energiju fokusirajući se na visokokvalitetne izvore hrane", rekao je Sampaio.


Ipak, nije sve tako savršeno. Istraživači su primijetili da hobotnice ponekad napadaju ribe koje se ne pridržavaju grupnih strategija, osobito crne kirnje (Epinephelus fasciatus), koje su se pokazale oportunistima. Ova agresija sugerira da hobotnice koriste svoj društveni uvid kako bi prilagodile svoje ponašanje i strategije lova.

Studija je pružila uvid u složene i prilagodljive društvene interakcije u prirodi, proširujući naše razumijevanje vodstva i društvenosti među različitim vrstama.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Ecology & Evolution, a rezultati ističu ne samo intelekt hobotnica, već i njihovu sposobnost prilagodbe i suradnje u različitim ekosustavima.