
Nazvana Homo juluensis, ova vrsta živjela je i nestala u Kini prije otprilike 200 tisuća godina. Ostaci su pronađeni na nalazištu Xujiayao, a ono što ih čini posebnima su velike i široke lubanje te preveliki zubi koji su bliži karakteristikama neandertalaca nego modernih ljudi. No, kad su znanstvenici usporedili otkrivene ostatke s onima neandertalaca otkrili su značajne razlike.
Dok su lubanje modernih ljudi oko 82 kubična inča, a neandertalaca oko 88 kubičnih inča, Homo juluensis ima lubanju između 103 i 109 inča što je značajno više.
Uz ostatke, pronađeni su i kameni alati, životinjske kosti i artefakti koje znanstvenici tek trebaju istražiti. Vjeruju da su Homo juluensis bili vješti lovci koji su lovili divlje konje. Oni su im služili i kao izvor hrane, ali i materijala za odjeću. Istraživači vjeruju da su živjeli u malim i izoliranim skupinama, što je moglo doprinijeti njihovom izumiranju.
Posebno je zanimljivo da, iako nisu povezani s neandertalcima, Homo juluensisi dijele neke dentalne sličnosti s drevnom populacijom koja je živjela u Sibiru, denisovcima. Sličnosti su tolike, da znanstvenici nagađaju kako bi denisovci možda mogli biti populacija unutar loze Homo juluensis.
Analiza ostataka i okolnih nalaza pak ukazuje na to da je do izumiranja Homo juluensisa vjerojatno došlo zbog kombinacije ekoloških izazova, ali i pojave novih vrsta, prije svega, modernih ljudi.
U studiji objavljenoj u časopisu Nature, autori ističu kako ovo otkriće dovodi u pitanje dugogodišnje modele ljudske evolucije, pokazujući veću raznolikost među drevnim populacijama u istočnoj Aziji.



Komentari čitatelja
na naše novosti