© AImages & Stories putem lamyjaMitsko stvorenje poznato kao Lamassu, koje ima ljudsku glavu i tijelo krilatog bika, koje je prethodno pronađeno u Khorsabadu, sada se nalazi u Arheološkom muzeju Orijentalnog instituta Sveučilišta u Chicagu
Kako prenosi Live Science, istraživanje provedeno u sjevernom Iraku od strane međunarodnog tima arheologa koristilo je magnetometar kako bi zavirilo u drevnu prošlost. Ovaj uređaj, primijenjen u izazovnim uvjetima, identificirao je gradsku vodenu kapiju, pet velikih građevina — uključujući vilu sa 127 soba, dvostruko veću od Bijele kuće — te ono što se čini kao vrtovi palače.
"Ništa od ovoga nije zahtijevalo iskopavanje," izjavio je Jörg Fassbinder, geofizičar sa Sveučilišta Ludwig-Maximilians u Münchenu i glavni autor istraživanja, tijekom godišnjeg sastanka Američke geofizičke unije (AGU) 2024. godine. Nalazi tima sugeriraju da je Khorsabad možda bio važna urbana sredina, a ne nedovršen projekt.
Asirci: Moćna civilizacija koja je oblikovala povijest
Asirci su bili jedna od najmoćnijih i najutjecajnijih drevnih civilizacija, koja je od 9. do 7. stoljeća prije Krista vladala prostranim carstvom u bliskoistočnoj regiji. Poznati po svojoj vojnoj nadmoći, uveli su revoluciju u ratovanje razvojem inovativnih opsadnih tehnika, poput upotrebe prvih opsadnih strojeva. Njihova inženjerska dostignuća, uključujući izgradnju akvadukata i složene mreže cesta, omogućila su učinkovito povezivanje i upravljanje njihovim ogromnim teritorijem.
Njihovi glavni gradovi, poput Ninive i Khorsabada, nisu bili samo politička središta; bili su kulturna i umjetnička žarišta ukrašena veličanstvenim palačama i složenim reljefima koji su pričali priče o osvajanjima i svakodnevnom životu. Najzanimljivija je njihova posvećenost očuvanju znanja, što najbolje ilustrira Biblioteka Ashurbanipala, gdje su sačuvani tekstovi koji danas igraju ključnu ulogu u razumijevanju drevne mezopotamske civilizacije.
Asirci su oblikovali politiku i infrastrukturu svog vremena, postavljajući temelje koji su utjecali na umjetnost, upravljanje i znanost stoljećima nakon njih. Njihovo nasljeđe i dalje fascinira povjesničare i arheologe diljem svijeta.
© Fotografija putem Jorga Fassbindera i Marca Wolfa, Sveučilište u MünchenuMagnetski tragovi Khorsabada, prijestolnice Sargona II., 9. prosinca 2024.
Khorsabad, izvorno nazvan Dur-Sharrukin ('Sargonova tvrđava'), dao je izgraditi 713. pr. Kr. neoasirski car Sargon II. Međutim, Sargonova smrt 705. pr. Kr., vjerojatno prije nego što je grad u potpunosti naseljen, dovela je do njegovog napuštanja. Njegov sin, Sanherib, preselio je prijestolnicu u Ninivu, ostavljajući Khorsabad da tone u zaborav više od 2.000 godina.
Kako navodi Live Science, grad je stekao pažnju u 19. i početkom 20. stoljeća zahvaljujući francuskim i američkim arheološkim ekspedicijama, koje su otkrile njegovu impozantnu palaču i prepoznatljive kipove Lamassua - monumentalne skulpture krilatih bikova s ljudskim licima, danas izložene u Louvreu. Ipak, raspored grada izvan same palače ostao je nejasan, zbog čega se dugo smatralo da Khorsabad nikada nije bio dovršen.
U novijoj povijesti, lokalitet je pretrpio ozbiljna oštećenja tijekom okupacije Islamske države 2015. godine. Nakon povlačenja te skupine 2017. godine, arheolozi su nastavili s naporima na očuvanju i istraživanju ovog povijesnog mjesta.
Inovativne metode otkrivaju nove detalje
Fassbinderov tim primijenio je inovativan pristup tijekom istraživanja 2022. godine. Umjesto korištenja vozila ili dronova, koji bi mogli privući neželjenu pažnju, istraživači su ručno nosili magnetometar težak 15 kilograma po cijelom području. U razdoblju od sedam dana skenirali su površinu od 2,79 milijuna četvornih stopa (0,3 četvorna kilometra), što predstavlja manje od 10% ukupne površine Khorsabada.
"Svaki dan smo otkrili nešto novo," istaknuo je Fassbinder, naglašavajući bogatstvo i raznolikost nalaza.
Ova istraživanja otkrivaju dosad nepoznate aspekte asirskog života. Povjesničarka Sarah Melville primijetila je u intervjuu za Live Science kako su se tradicionalne studije asirskih prijestolnica gotovo isključivo fokusirale na kraljevske i monumentalne strukture. Ova nova studija proširuje dosadašnje spoznaje, pružajući uvid u građevine koje bi mogle rasvijetliti svakodnevni život običnih stanovnika.
Arheolog Daniele Morandi Bonacossi dodatno je naglasio važnost istraživanja: "Ovo istraživanje popunjava značajnu prazninu u našem razumijevanju asirskih prijestolnica otkrivanjem urbanih struktura koje su izvan kraljevskih palača."
Rezultati ukazuju na to da je Khorsabad bio užurbana i razvijena prijestolnica, daleko naprednija od ranijih pretpostavki. Iako istraživanja pružaju detaljan uvid u ono što leži ispod površine, ostaje otvoreno pitanje hoće li buduća iskopavanja otkriti te skrivene strukture.
Komentari čitatelja
na naše novosti