kuga
© De Agostini putem Getty ImagesaZnanstvenici su otkrili egipatsku mumiju staru preko 3000 godina koja je možda umrla od bubonske kuge, što je prvi slučaj bolesti izvan Euroazije
Uzročnik kuge je ubio ljude mnogo prije povijesnih pandemija Crne smrti u srednjem vijeku i to u drevnom Egiptu.

Uzročnik kuge je bakterija Yersinia pestis koja je u prošlosti opustila čovečanstvo. Svoj procvat doživio je u 14. stoljeću kada je ubila više milijuna ljudi. Budući da je riječ o bolesti koja jako brzo napreduje i ubija, ona ne stigne da se manifestira na skeletnim ostacima, zbog toga se provode paleogenetske analize skeleta koje mogu prikazati prisustvo ove bolesti. Yersinia pestis bila je prisutna iu prapovijesti, čak iu neolitu.

Dosadašnja otkrića bila su geografski ograničena na Euroaziju, međutim, najstariji potvrđeni slučaj otkriven je u staroegipatskoj mumiji, starosti oko 3.290 godina.

Palegenetske analize skeleta

Do sada su svi drevni primjeri došli iz Europe i Azije, s dokazima o infekcijama uočenim na 5.000 godina starim kosturima u Rusiji. Međutim, nakon analize drevne egipatske mumije dokazano je da je kuga također bila prisutna u sjevernoj Africi u zoru bronzanog doba.

Prisustvo DNK Yersinia pestis pronađeno je kod odraslog muškarca koji je antropogeno mumificiran. Njegovi ostaci danas se nalaze u Egipatskom muzeju u Torinu u Italiji. Mumija je sadržavala tragove Y. pestis DNK u koštanom tkivu i sadržaju crijeva, što sugerira da je bolest već uznapredovala.

"Ovo je prvi prijavljeni praistorijski genom Y. pestis van Euroazije koji pruža molekularne dokaze o prisustvu kuge u starom Egiptu, iako ne možemo zaključiti koliko je bolest bila rasprostranjena u to vrijeme", napisali su istraživači u apstraktu, predstavljenom na europskoj konferenciji paleopatologa 2024. godine.

Detaljne informacije biće prikazane u znanstvenom radu.