Znanstvenici vjeruju da su drevni astronomi na glinenoj ploči zabilježili udar asteroida u Kefelsu u Austriji prije 5.000 godina
Glinena ploča s prikazom neba
© The Trustees of the British Museum, CC BY 4.0Glinena ploča s prikazom neba
Glinena ploča iz Ninive dugo je zbunjivala znanstvenike, a onda je prevedena nakon 150 godina od otkrića. Danas je dio kolekcije Britanskog muzeja.

Nebeska planisfera

Riječ je o glinenoj ploči na kojoj se nalazi stilizirana mapa neba, podijeljena na osam dijelova. Ona je poznata i kao Nebeska planisfera. Na njoj je predstavljeno noćno nebo Ninive 3-4. siječnja 650 godine prije nove ere. Ona ujedno predstavlja i kopiju znatno starije mape neba.

Pravougaoni oblik na vrhu identificiran je kao sazvežđe danas poznato kao Blizanci, a zvijezde ovalnog oblika su Plejade. Dva trougla u donjem desnom uglu označavaju svjetle zvijezde Pegaza.

Pronašao ju je Henri Lejard u ostacima biblioteke Ašurbanipala u Ninivi. Posebno se ističe jer je riječ o drevnom astronomskom djelu na kome je prikazan jedan bitan događaj.

Udar asteroida u Kefelsu

U Kefelsu u Austriji postoji ogromno klizište debelo 500 metara i pet kilometara u prečniku. Dugo je bilo misterija otkako su ga geolozi prvi put obišli u 19. vijeku. Zaključak do kojeg su došla istraživanja sredinom 20. stoljeća bio je da to mora biti posljedica vrlo velikog udara meteora zbog dokaza o pritisku i eksplozijama. Međutim, ovo gledište je izgubilo naklonost jer se krajem 20. stoljeća razvilo mnogo bolje razumijevanje mjesta udara.

U slučaju Kefelsa nema kratera, tako da suvremenim očima ne izgleda onako kako bi mjesto udara trebalo da izgleda. Međutim, dokazi koji su zbunjivali ranije istraživače ostaju neobjašnjivi stavom da je to samo još jedno klizište. A onda se pojavila misterija iz 19. stoljeća u vidu glinene ploče - Planisfera, u kolekciji Britanskog muzeja.

Sa suvremenim kompjuterskim programima koji mogu simulirati putanje i rekonstruirati noćno nebo prije tisuća godina, istraživači su ustanovili na što se odnosi ploča Planisfera iz 650. godine prije nove ere. To je kopija noćne sveske sumerskog astronoma koji bilježi događaje na nebu 29. lipnja 3123. godine prije nove ere.

Asteroid zabilježen na sumerskoj glinenoj ploči

Polovina sumerske ploče bilježi položaje planeta i oblaka, isto kao i bilo koje druge noći. Naime, druga polovina ploče bilježi dovoljno velik objekt da se njegov oblik može primijetiti iako je još uvijek u svemiru. Taj nepoznati objekat brzo putuje nebom. Opis odgovara tipu asteroida poznatom kao Aten tip, koji kruži oko Sunca blizu Zemlje.

Astronomi su točno zabilježili njegovu putanju u odnosu na zvijezde, što je greška veća od jednog stepena u skladu s udarom u Kefelsu.

Posljedice udara asteroida

Na temelju dosadašnjih saznanja, asteroid je kružio blizu Zemlje, a ugao pod kojim je bio padao je bio veoma nizak. Tako da je asteroid srezao planinu Gamskogel, 11 km od Kefelsa što je izazvao njegovu eksploziju prije udara. Dok je putovao niz dolinu, postao je vatrena lopta, prečnika oko pet (kilometra veličine klizišta). Kada je udario u Kefels, stvorio je ogromne pritiske koji su u prahu razbili stenu i izazvali klizište, ali pošto više nije bio čvrst objekt, nije stvorio klasični udarni krater.

"Iz putanja se može donijeti još jedan zaključak. Stražnja perjanica od eksplozije (oblak pečurke) bi se savijala nad Sredozemnim morem i ponovno ulazila u atmosferu iznad Levanta, Sinaja i sjevernog Egipta," rekao je prof. Mark Hempsel prof. astronautike na Sveučilištu u Bristolu.

Kontroverze i sumnje

Da je na ovoj glinenoj ploči zaista zabilježen udar spomenutog asteroida, za neke nije dovoljno uvjerljivo. U ovu pretpostavku sumnjao je i Džon Tjlor, nekadašnji stručnjak u Britanskom muzeju za arheologiju Bliskog istoka. On je rekao da nema dokaza da su stari Sumeri bili u stanju da naprave tako tačne astronomske zapise.

Također, nedostaje kontekst u kojem je glinena ploča pronađena, na temelju čega bi se otkrilo znatno više.