slika
© NASA/CXC/SAO/E.Bulbul, et al.Chandra slika klastera Perzej
NASA je napravila nevjerojatan iskorak u svom istraživanju svemira, stvarajući zvučne snimke koje dolaze iz supermasivne crne rupe koja se nalazi u središtu klastera galaksija Perzej, 250 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje. Ovi zvučni valovi, koji su inače preniske frekvencije da bi ih ljudsko uho čulo, sada su sonificirani, što znači da su "pretvoreni" u zvukove koje možemo razumjeti.

Supermasivna crna rupa u središtu klastera Perzej stvara akustične valove u okolnom plinu i plazmi. Ti su valovi detektirani godinama, ali bili su znatno ispod dometa ljudskog raspona sluha. Godine 2022. NASA je predstavila rezultate koji omogućuju ljudima da iskuse zvučni aspekt tih valova.

Najniža frekvencija koju su astronomi otkrili je 57 oktava ispod srednjeg C, što je nevjerojatno niska frekvencija - čak 10 milijuna puta niža od zvučnog praga za ljudsko uho. Iako zvučni valovi ne mogu putovati kroz vakuum svemira, ovo područje galaksije bogato plazmom i plinom omogućuje širenje zvučnih valova, a NASA je uspjela snimiti i "pojačati" te valove, stvarajući zvučnu verziju onoga što se događa u tom dijelu prostora.


Iako bi valovi bili pretihi da bi se čuli u njihovom izvornom obliku, korištenjem ove tehnike pretvaranja podataka u zvuk, istraživači omogućuju ljudima da čuju akustičnu "glazbu" svemira. Zvučni valovi iz crne rupe klastera Perzej sada zvuče poput jezivih, čudnih tonova, gotovo poput zvižduka u međuzvjezdanom prostoru, dok prolaze kroz vrući medij unutar klastera.

Ta su istraživanja također važna za znanstvenu zajednicu jer zvučni valovi mogu prenositi energiju kroz plazmu i plinove u galaktičkim klasterima. Stoga se vjeruje da mogu odigrati ključnu ulogu u razumijevanju evolucije galaksija i nastanka novih zvijezda.

Osim ove studije, NASA je također pretvorila podatke iz drugih supermasivnih crnih rupa u zvučne formate, poput crne rupe M87*, koja je postala poznata po prvoj izravnoj slici crne rupe. Ovi podaci nisu zvučni valovi u pravom smislu riječi, već svjetlosni podaci koji su "pretvoreni" u zvukove na temelju različitih frekvencija koje svjetlost ima. Ovaj proces omogućuje dublji uvid u ponašanje materije u ekstremnim uvjetima, poput onih u blizini crnih rupa.

Pretvaranje podataka u zvuk nije samo znanstvena zanimljivost, već omogućuje i bolja istraživanja, jer katkad ova metoda može otkriti skrivene obrasce i dublje razumijevanje svemirskih fenomena.